Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pesticidi
  • 12.06.2019. 08:00

Više od četvrtine pesticida koji se koriste u SAD-u, u Evropskoj uniji su zabranjeni

Američka praksa zabrane štetnih pesticida daleko je labavija od one kod tri globalna poljoprivredna diva: EU, Brazilu i KIni, upozorava studija objavljena u časopisu Enviromental Health.

Foto: Depositphotos/simazoran
  • 266
  • 8
  • 0

Više od četvrtine pesticida i srodnih sredstava u upotrebi u poljoprivrednom sektoru Sjedinjenih Američkih Država zabranjena je u Evropskoj uniji. Ili, od oko 400 miliona tona, koliko se godišnje iskoristi, nešto više od stotinu tona ne sme u EU. Vlasti i mediji tvrde jedno, praksa drugo: protivno generalnom uveravanju javnosti u SAD da je upotreba pesticida striktno kontrolisana i da se na tržište ne puštaju potencijalno opasni pesticidi, insekticidi i fungicidi, studija objavljena u časopisu Enviromental Health upozorava na suprotno.

Trenutna praksa je da proizvođači i korisnici dobrovoljno napuštaju korišćenje nekih pesticida, a u pojedinim državama i zabranjena je upotreba najopasnijiih. Čak štaviše, tvrdi studija, na osnovu analize četiri najveće svetske poljoprivrede, SAD, EU, Kini i Brazilu, ono što nije dozvoljeno u trojci - praksa je u SAD. U porođenju sa četvrtinom pesticida zabranjenih u EU, ali dozvoljenih u SAD-u, tri posto od onih sa popisa štetnih, ne smeju u upotrebu u Kini i u Brazilu. Kina je  stroža u zabranama od Brazila. Pesticidi korišćeni u SAD-u na popisu su zabranjenih u više od tri poljoprivredne zemlje. EU se ovde tretira kao jedna, a ne 28 država.

SAD, EU, Kina i Brazil ostvaruju više od polovine vrednosti svetske produkcije poljoprivrednih proizvoda, a četvorka je veliki izvoznik hrane.

EU ima najstroži kontrolni sistem 

Statistika takođe kaže da je od 508 aktivnih sastojaka korišćenih u pesticidima u upotrebi u SAD-u do danas povučeno 134, od toga 97 dobrovoljno, a u preostalih 37 slučajeva intervenisala je nacionalna agencija za zaštitu okoline ili zabranivši njihovo puštanje na tržište ili poništivši dozvole za upotrebu. Zanimljiva je pojava da se naglo smanjio broj službeno zabranjenih suspstanci - koji je, srećom po potrošače, pratio gotovo jednak broj dobrovoljnih povlačenja. Zaključak je da se zaštitni mehanizam u SAD-u primarno oslanja na dobrovoljnoj bazi i na odlukama proizvođača - sasvim suprotno od prakse u EU gde većinu zabrana određuju regulatori uglavnom pre nego što se šteta dogodi. Slično je u Brazilu i Kini.

Evropska Unija sagradila je najstroži kontrolni sistem i evropski režim korišćenja pesticida prilično je restriktivan, uzimajući u obzir posledice po ljudsko zdravlje, ali i zdravlje biljaka i životinja i posledice po okolinu.  EU propisi ističu da se pesticidi/insekticidi/fungicidi pre puštanja na tržište detaljno proveravaju kako bi se dokazalo da nema nikakve štete po zdravlje. Traži se praktična naučna potvrda da njihovi sastojci nisu mutogeni, kancerogeni, da ne narušavaju hormonsku ravnotežu i da ne utiču na reproduktivne sposobnosti. Tek kada se rizik po, pogotovo, ljudsko zdravlje oceni “zanemarljivim“ pesticidi smeju u u prodaju unutar kompletnog zajedničkog tržišta.

U SAD-u praksa je znatno drugačija, propisi labavo upozoravaju da sastojci pesticida ne smeju predstavljati “bilo kakav razuman rizik za okolinu, uzimajući u obzir ekonomske, socijalne i ekološke štete i koristi od upotrebe bilo kog pesticida“. Naknadno je definicija pooštrena podsećanjem da je potrebno dokazati neškodljivost, što je prepušteno proizvođačima. Zlobnici tvrde da zabrane regulišu sudski sporovi i visoke nadoknade - kada je šteta već učinjena.

Prava situacija daleko je gora?

Samo u Kaliforniji, najvećem proizvođaču poljoprivrednih proizvoda u SAD, registrovano je poslednjih godina preko hiljadu slučajeva bolesnih stanja izazvanih pesticidom sa hlorpikrinom, zabranjenim u drugim delovima sveta. Američki sistem registracije incidenata navodi 27 smrtnih slučajeva i 22 teška trovanja nakon upotrebe samo tog sastojka. Smatra se da se slučajevi trovanja prijavljuju malo ili nimalo i da je ovo pre izuzetak koji potvrđuje pravilo i da je prava situacija mnogo teža.

Još jedan podatak koji zabrinjava: upotreba antibiotika oksitetraciklina u poljoprivredi za trećinu je nadmašila njegovo korišćenje u humanoj medicini. Sličan trend beleži i streptomicin. Sve ovo, uz konstataciju da se time potpomaže razvoj bakterija otpornih na antibiotike i pokreće lančana reakcija zdravstvenih problema.

Kina i Brazil restriktivniji od SAD-a

U Kini je zakonska regulativa zahtevnija u odnosu na američku. U toku je postepeno povlačenje stotinjak pesticida. Brazilska praksa regulisana je nacionalnom agencijom koja sprovodi zakone sa potrebom “procene rizika“, ali problem je veliki raskorak između želja da se zaštiti ljudsko zdravlje i realnosti u kojoj glavnu reč vodi, opisano je u studiji, agresivna zaštita interesa agrohemijske industrije.

Pesticide Action Network (PAN) vodi međunarodnu listu zabranjenih pesticida, koja je, istina, nekompletna i često nekoliko godina kasni za situacijom na terenu, ipak korisno je oruđe u borbi za zdraviju životnu sredinu.

Na popisu pesticida zabranjenih u najmanje dve ili tri poljoprivredne nacije (trojka EU, Kina, Brazil) a koje su dozvoljeni u SAD, od njih 13 samo je jedan 2,4-DB, u upotrebi u EU i SAD, a zabranjen u Kini i Brazilu. Za ostalih 12 u EU upaljenoje crveno svetlo. Većina zabranjenih materija su tzv. neurotoksični pesticidi. Prema WHO (Svetska zdravstvena organizacija) svi se pesticidi sa popisa analiziranih, smatraju štetnim do veoma škodljivim po ljudsko zdravlje.

Dato je i tumačenje mogućih razloga zašto su oni još uvek u upotrebi u SAD, makar ne u svim državama. Najčešće se upotreba zabranjenih pravda  pretpostavkom da su potrebe američkih poljoprivrednika u borbi sa nametnicima drugačije nego kod tri globalna agrarna diva. Međutim, eksperti tvrde da teza baš ne drži vodu jer se soja, voće i kukuruz uzgajaju i na drugim stranama koje mogu (ili, tačnije, moraju) uzgajati iste useve bez pomoći štetnih supstanci.

Niko, naravno, nije spominjao profit…


Tagovi

Pesticidi Fungicidi Insekticidi SAD Kina Brazil


Autorka

Lada Niseteo

Više [+]

Više od četvrt veka dopisnica iz Brisela, sa preko 25.000 članaka. Dugogodišnja saradnica Glasa Amerike. Dobitnica nagrade EK za novinarstvo Schuman. Prati širok spektar praktičnih tema kojima se EU bavi i koje zajednici daju smisao i svrhu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]