Pretraživanje tekstova
Proverite procenjenu vrednost biljne proizvodnje po delatnostima u 2017. godini i u čemu je prednost stočarstva. Donosimo i procene štete od suše.
Bruto vrednost poljoprivredne proizvodnje u 2017. godini u Srbiji iznosi 4,223 milijardi dolara. To je za 18% manje od realizovane u 2016. godini. Neto vrednost je 3,79 milijardi dolara - manja za 15,5%.
Kada je reč o obimu, ratarska proizvodnja je zajedno sa povrtarskom proizvodnjom učestvovala sa 49%. Ukupna vrednost realizovane biljne proizvodnje procenjena je na 2,5 milijardi dolara, a to je pad za 27% odsto u odnosu na prošlu godinu.
Procenjena vrednosti biljne proizvodnje po delatnostima u 2017. godini donosi "Makroekonomija":
"Biljnu proizvodnju treba razvijati u pravcu: smanjenja ukupnih površina pod ratarskim usevima, povećanja površina pod industrijskim biljem, voćnjacima, povrtnjacima vinogradima i livadama, povećanja prinosa po jedinici kapaciteta uz smanjenje njihove varijabilnosti, poboljšanja asortimana i sortimenta proizvodnje i kvaliteta proizvoda, veće tržišne i izvozne orijentacije", smatra Branislav Gulan.
Rangirani poljoprivredni proizvodi prema ostvarenoj bruto vrednosti u 2016. i proceni za 2017. godinu
Procenjena vrednost stočarske proizvodnje u Srbiji iznosi 1,71 milijardi dolara i ima učešće od 40,7% u procenjenoj vrednosti poljoprivredne proizvodnje za ovu godinu.
Na samom vrhu rang lestvice nalaze se tri proizvoda stočarskog porekla. To ukazuje da stočarstvo daje proizvodnju sa najvećom dodatnom vrednosti u poljoprivrednoj proizvodnji.
Prema proceni člana Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu u Skupštini Srbije Miladin Ševarlić, šteta na izgubljenom rodu:
Foto: simazoran / Bigstock
Izvori
Tagovi
Branislav Gulan Poljoprivredna proizvodnja Biljna proizvodnja Stočarska proizvodnja Srbija 2017
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.