Pretraživanje tekstova
Zbog velike pomorske nesreće prvo su uveli privremene mere, a sada je potpuno zabranjen transport iz Novog Zelanda.
Novi Zeland je prestao s izvozom žive stoke, prenosi Reuters. Poslednji kontingent je otpremljen pre desetak dana, a ovim je implementirana zabrana izvoza životinja na osnovu njihove dobrobiti.
Vlada je još 2021. godine objavila da će doći do ovakve zabrane. Grla su najviše transportovana morskim putem za formiranje stada kod trgovinskih partnera kao što je Kina. Stočari su imali dve godine da pređu iz profitabilnog izvoznog posla i prilagode se.
"Naša pozicija na mapi znači da će put do tržišta severne hemisfere uvek biti dug i to donosi neizbežne izazove za dobrobit životinja", rekao je ministar poljoprivrede Damien Okonor u saopštenju.
Ovakva odluka je posledica nesreće iz 2020. godine. Tada su bile uvedene privremene mere nakon prevrtanja broda koji je išao za Kinu u kojem je tragično stradalo skoro 6.000 krava i 41 od 43 člana posade.
Izvoz morskim putem je od 2015. doprinosio oko 0,31 odsto prihoda od izvoza primarnog sektora Novog Zelanda, koji uključuje poljoprivredu i rudarstvo. Ukupna njegova vrednost je u 2022. iznosila 294,45 miliona evra.
Tagovi
Novi Zeland Transport stoke Izvoz stoke Morski transport Transport živih životinja Dobrobit životinja
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.