Pretraživanje tekstova
Jedan od najverovatnijih uzroka koji stoji iza ubrzanog opadanja podzemne vode je njeno prekomerno crpljenje za navodnjavanje u poljoprivredi, u područjima sa suvom klimom, pokazala je studija. Koje su regije najviše ugrožene?
Nivo podzemne vode širom sveta ubrzano pada, što je izazvano neodrživim praksama navodnjavanja kao i klimatskim promenama, pokazala je studija objavljena u uglednom naučnom časopisu Nature.
Podzemna je glavni izvor slatke vode za poljoprivredna gazdinstva, domaćinstva i industriju, a njena eksploatacija bi mogla da predstavlja ozbiljne ekonomske i ekološke pretnje, uključujući pad prinosa useva i poleganje zemlje, naročito u obalnim područjima, piše Reuters.
"Jedan od najverovatnijih uzroka koji stoji iza ubrzanog opadanja podzemne vode je njeno prekomerno crpljenje za navodnjavanje u poljoprivredi, u područjima sa suvom klimom" rekao je jedan od koautora rada, Skot Jasečko sa Univerziteta Kalifornija.
Ali, uticaja je imala i suša, podstaknuta klimatskim promenama, zbog čega su poljoprivrednici verovatno crpili više podzemne vode kako bi osigurali navodnjavanje svojih useva, dodao je.
Studija je analizirala 170.000 bunara u više od 40 zemalja. Severna Kina, Iran i zapad Sjedinjenih Država bili su među najteže pogođenim regijama.
Više od trećine od skoro 1700 sistema vodonosnika, koje čine porozne stene ili sedimenti koji drže podzemnu vodu, se u periodu od 2000. do 2022. godine smanjilo za najmanje 0,1 m godišnje, pri čemu je 12 odsto zabeležilo godišnji pad od više od 0,5 m. Neki od najteže pogođenih, u Španiji, Iranu, Kini i Sjedinjenim Državama, u tom su se razdoblju smanjivali za više od dva metra godišnje.
S druge strane, u nekima se stanje i poboljšalo, navodi se u studiji, što je delom rezultat lokalnih mera usmerenih na ograničavanje količine vode koja se može ispumpati.
"Vodonosnici se mogu nadopuniti vodom koja se preusmeri s drugog mesta. Međutim, takva vrsta oporavka je bila relativno retka i za takve je slučajeve potrebno učiniti još mnogo posla", naveo je Jasečko.
Tagovi
Podzemne vode Navodnjavanje u poljoprivredi Suša Studija Istraživanje Nivo podzemnih voda Ekološka pretnja Klimatske promene
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.