Pretraživanje tekstova
Zemljoradničke zadruge daju veliki doprinos i svojim članovima i široj društvenoj zajednici. Ali, ne govori se mnogo o doprinosu zadruga državnom budžetu.
"Ekonomski položaj zemljoradničkih zadruga u poljoprivredi i budžetskom sistemu" naziv je konferencije koja je u organizaciji Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i Zadružnog saveza Vojvodine nedavno održana u Novom Sadu.
Opšte je poznato da zemljoradničke zadruge daju veliki doprinos i svojim članovima i široj društvenoj zajednici. Ali, ne govori se mnogo o njihovom doprinosu državnom budžetu.
"S jedne strane, zadruge izuzetno mnogo popunjavaju državnu kasu, ali su davanja prema njima veoma skromna. Važno je razgovarati i o legalnim tokovima. Naime, zadruge, kod kojih je sve transparentno, suočene sa nelojalnom konkurencijom, to jest sa onima koji se bave istim poslom, ali su pri tome u sivoj zoni. Veoma je važno govoriti i o tome koliko ljudi je uključeno u zadružni sektor. Možemo da konstatujemo da državni organi ove godine mnogo kvalitetnije gledaju na zadružni sektor, što on i zaslužuje", rekao je Radislav Jovanov, predsednik Zadružnog saveza Vojvodine.
Sekretar ZSV prof. dr Jelena Nestorov Bizonj uradila je studiju kojom je obuhvatila 80 zemljoradničkih zadruga u Vojvodini, sa ciljem utvrđivanja njihovog ukupnog doprinosa društvu. Podaci do kojih je došla veoma su interesantni.
"80 zemljoradničkih zadruga u Vojvodini objedinjava 15.000 ljudi u statusu zaposlenih, zadrugara ili kooperanata. Uključujući bruto zarade, obaveze prema zaposlenima iznose više od milijardu i 600 miliona, a 600.000 dinara zadruge plaćaju na ime obaveza poreza i doprinosa na zarade i naknade zarada zaposlenih. Obaveze prema državi za ovih 80 zadruga iznose milijardu i 500.000.000 dinara na godišnjem nivou, za različite poreze i doprinose. Važno je istaći da zadruge imaju prava da učestvuju na različitim konkursima koji se raspisuju po osnovu raspodele sredstava iz agrarnog budžeta. Međutim, analizom podataka iz finansijskih izveštaja vidi se da zadruge prosečno ostvare najviše 2.000.000 dinara za ovu svrhu, dok u proseku daju više od 18.000.000 u isti taj budžet", rekla je Bizonj.
Prema rečima sekretarke ZSV, na osnovu ovih pokazatelja, treba razgovarati o tome kako unaprediti položaj zadruga i smanjiti ovaj disbalans, bilo kroz smanjenja poreskih davanja zadruga prema državi ili povećavanje davanja iz budžeta prema zadrugama. U svakom slučaju, to treba uraditi kroz različite mere agrarne politike, koje bi zadrugama obezbedile da preuzmu ulogu nosilaca i poljoprivrede i sela. Na taj način bi imali i određena prava na sredstva iz budžeta.
Pokrajinska vlada je preko Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu prepoznala zemljoradničke zadruge kao korisnike bespovratnih finansijskih sredstava bez ikakvih ograničenja u odnosu na druge korisnike. Na taj način poslalat je jasan signal i poljoprivrednicima i zemljoradničkim zadrugama da oni jesu važan i bitan faktor razvoja poljoprivrede u Vojvodini.
"Poruka sa ovog skupa je da zemljoradničke zadruge daju svoj puni doprinos kroz broj zaposlenih, kroz poreze i doprinose, koje plaćaju i na taj način doprinose budžetu Republike Srbije. Uveren sam da je zadrugarstvo, koje ima dugu tradiciju u Vojvodini, nabolji model udruživanja i ukrupnjavanja poljoprivredne proizvodnje. Naš zajednički zadatak je da podižemo nivo svesti kod ljudi, da edukujemo poljoprivrednike. Poljoprivrednici sa malim posedima teško će opstati na tržištu poljoprivrednih proizvoda, te je oblik udruživanja u zemljoradničke zadruge najbolji način da pojačaju svoj interes i da ih ukrupne na tržištu", poručio je Vuk Radojević, pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.
U ovoj godini desetak zemljoradničkih zadruga je iskoristilo pravo na bespovratna finansijska sredstva od strane Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu. U narednoj godini Srbiju očekuje početak primene IPARD programa, a mogućnosti za zadruge su upravo u ovom izvoru finansiranja.
Foto: Jasna Bajšanski
Tagovi
Vuk Radojević Jelena Nestorov Bizonj Radislav Jovanov Konferencija Novi Sad Zadruge
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Damir Senjan
pre 3 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+] procjeta 😂😂😂😂😂. Ako su mogli Adam i Eva što nibi mogli i mi prodavati turistima novi Hrvatski brend sa nazivom KOSTIM BADE smirisom ulja. Vedran će biti honorarno zaposlen na fiksnoj blagajni, da nemamo problem sa poreznom 🤔. Maja nek udara turistima Q ar-kod ako Vedran zabrlja oko naplate 😂😂😂😂😂.
Damir Senjan
pre 3 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+] hodanja, grebe po nogama i rukama ali to moramo počisti ali vragec još nije procvijetao. Na svakoj parceli jedan cvijetič, kao da me zeza a ja jedva čekam da polje bude u punom cvatu da vidim što sam to zasadio.
Damir Senjan
pre 3 dana
Syngentinom NK Neoma tu sam se ja dvoumio Syengeta Neoma ili Lidea , pa kod tebe to izgleda odlično. U mom kraju tko pasadio Neoma ni sličan tvome na Više [+] slici ili mome na polju. Imate bolje zemlje nego mi ovdje. Dobro da sam se ja predomislio pa uzeo Lidea od svih u okolici i okolnih sela bar za ovaj moj dio tvrde škrte ilovače, odlično izgleda kao da sam posadi šumu sa ogromnim listovima za pokriti pračni krevet. Hvala ti na infu Karolina i samo da nebude tuče poslije ovih užasnih vručina da bolje zaulji.
Karolina Rastija
pre 6 dana
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
pre 1 nedelju
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
pre 1 nedelju
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.