Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Restitucija i supstitucija
  • 08.12.2015. 09:00

Zamena zemljišta pravi nove nepravde?

Sekulić: U predložene izmene zakona su ugrađeni mehanizmi kojima država može da brani interese stanovništva na lokalu. Đajić: Supstitucijom u Magliću ostajemo bez glavnog resursa - zemljišta.

  • 2.035
  • 497
  • 0

Poljoprivredno zemljište, oduzeto bivšim vlasnicima, najsporije se vraća od sve imovine obuhvaćene restitucijom. Oni koji čekaju svoju dedovinu nadaju se da će ponuđeni Nacrt izmena i dopuna Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju ubrzati taj proces.

Uprava za zemljište opstruiše vraćanje

Pošto je ovo pitanje od izuzetnog značaja, a naročito aktuelizovano u svetlu Predloga Zakona o izmenama i dopunama zakona o poljoprivrednom zemljištu, potražili smo direktora Agencije za restituciju Strahinji Sekulića i postavili mu pitanja koja bi verovatno postavili i oni koji čekaju oduzeto zemljište.

Dokle se stiglo sa Nacrtom izmena i dopuna Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju?

Proces koji traje već godinu i po dana je u završnoj fazi. Prošao je sva ministarstva, sve primedbe su ukomponovane u zakon, do poslednjeg detalja. Zakon se nalazi u Vladi i trebalo bi da krene u dalju proceduru. Znači, nakon usvajanja na Odboru za privredu i finansije, bi trebalo da ode na Vladu, a Vlada da predloži Skupštini koja će ga usvojiti.

Šta bi taj zakon trebalo novo da donese kada je reč o oduzetom zemljištu?

On bi trebalo, pre svega, da ubrza proces. Često se u javnosti pronosi stav da se radi o nekim novim pravima za podnosioce zahteva. Ne radi se o nikakvom novom pravu. Najvažnija promena je da se omogući što efikasnije vraćanje zemljišta koje je komasirano. To znači da se otklone sve prepreke koje sad postoje. Tu pre svega govorim o Upravi za poljoprivredno zemljište, koja opstruiše postupak. Ako bi se to usvojilo, mi bi za godinu i po dana završili proces.

Koliko zemljišta se potražuje u restituciji?

Najviše 85.000ha. Ako pogledate koliko ima državnog poljoprivrednog zemljišta, vidite da to neće ugroziti državni poljoprivredni fond. U nekim mestima u Vojvodini poljorivrednici koji decenijama obrađuju državno poljoprivredno zemljište se plaše da će supstitucijom ostati bez njega. U nekim atarima, naročito mestima gde su došli kolonisti, ovakav vid svojine je dominantan.

Šta možete da poručite tim ljudima?

U predložene izmene zakona su ugrađeni mehanizmi kojima država može da brani interese stanovništva na lokalu. Da vrati drugo zemljište i ne ugrozi stanovništvo u pojedinim mestima. Kada je reč o podunavskim Nemcima, imamo jako mali broj zahteva za vraćanje zemljišta. U celoj Vojvodini oni potražuju ne više od 6.000 ha.

Đaić: Supstitucija ostavlja radnike na ulici

Dragan Đajić
Dragan Đajić, PD Maglić

Poljoprivredno dobro "Maglić" u Bačkom Magliću, jedno je od najuglednijih (preostalih) poljoprivrednih preduzeća u Vojvodini. Već 21 godinu uspešno ga vodi Dragan Đajić. Međutim, plaši se da bi supstitucijom poljoprivrednici u tom mestu mogli doći u veliki problem, pošto PD "Maglić" najvećim delom obrađuje zemlju koja je svojevremeno bila u vlasništvu podunavskih Nemaca. To je bio povod za razgovor sa Đajićem.

"Nemam nikakav problem sa tim da prema Zakonu o restituciji naslednicima treba vratiti oduzeto zemljište. Veliki problem je dopuna zakona koja na mala vrata pokušava da uvede supstituciju. Ta zamena zemljišta može, u mestima kao što je Bački Maglić, narušiti socijalnu i demografsku strukturu. Već imamo problem pošto su Lex specijalisom zemlju u našoj katastarskoj opštini dobile tri crkve koje je nikada nisu imale. Kod nas su te verske zajednice ušle u posed zemljišta I i II klase. Odmah su je izdale u zakup. Tu zemju nisu ni ponudili nama koji smo je radili 65 godina. Zbog toga se bojim supstitucije. Da se pojave kod nas ljudi koji nikada nisu tu živeli. Poseban problem je restitucija zemljišta pod sistemima za navodnjavanje, u koje smo mi ulagali sve ove decenije. U Vojvodini se navodnjava 4% površina, a na našem imanju više od 60% i sada postoji opasnost da se sve to rasturi. Nas odavno ne bi bilo da nije sistema za navodnjavanje i stočarstva. Nije mi jasno da supstitucije može biti kod zemljišta, a ne može biti kod stambenih objekata. A šta ćemo sa radnicima? Radnik postoji samo u Ustavu. Ovde se samo priča o tajkunima koji su kupili preduzeća i paorima. O radnicima niko ne priča", zaključuje Đaić.

Dakle, jedna od najvažnijih izmena odnosi se na davanje mogućnosti starim vlasnicima da ostvare pravo na zemljište iz komasacije. Na takvo rešenje čekalo se od početka restitucije jer je odmah bilo jasno da Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju nije precizno rešio to pitanje. To je ujedno i razlog što je od svih nekretnina do sada najmanje vraćeno oranica. Inače, Agenciji za restituciju stiglo je oko 10.000 zahteva za vraćanje poljoprivrednog zemljišta, čime je obuhvaćeno oko 40.000 građana. Za razliku od drugih delova Srbije, u Vojvodini je 80 odsto zemljišta komasirano, što znači da se granice parcela sada ne podudaraju sa stanjem pre komasacije. Zato su pojedini vlasnici spremni i na supstituciju, odnosno vraćanje odgovarajućeg zemljišta na drugom mestu. Time će, više je nego očigleno iz primera iznad ovih redova, nekome biti naneta nepravda.


Tagovi

Restitucija Supstitucija Strahinja Sekulić Dragan Đajić PD Magliić Oduzeto zemljište Poljoprivredno zemljište Komasacija Povrat zemljišta Oranice


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."