• Rad u poljoprivredi
  • 20.12.2023. 15:00

Zbog nižih cena đubriva i inputa produktivnost rada u poljoprivredi veća u sedam EU zemalja

Većina zemalja EU beleži nižu produktivnost rada u poljoprivredi u 2023. godini. Najveću stopu pada imale su Estonija, Švedska, Irska, Litvanija i Bugarska.

Zbog nižih cena đubriva i inputa produktivnost rada u poljoprivredi veća u sedam EU zemalja
Foto: Depositphotos/Friedamischke

Procene prvih preliminarnih podataka za 2023., na osnovu ekonomskih računa za poljoprivredu (EAA), pokazuju da se indeks produktivnosti rada u poljoprivredi u EU u odnosu na prethodnu godinu smanjio za 6,6 odsto, nakon rasta između 2019. i 2022., objavio je Eurostat. 

Navode da je ovaj trend podstaknut padom vrednosti realnog dohotka od 7,9 odsto, a koji ostvaruju jedinice koje se bave aktivnostima poljoprivredne proizvodnje te daljim smanjenjem (-1,4 odsto) obima rada u poljoprivredi (mereno radnim jedinicama tokom godine, a koje su ekvivalent punom radnom vremenu). 

Većina zemalja beleži pad 

Većina zemalja EU (19) beleži nižu produktivnost rada u poljoprivredi u 2023. godini. Najveću stopu pada imale su Estonija (-57,9 odsto), Švedska (-31,7 odsto), Irska (-30,3 odsto), Litvanija (-30,2 odsto) i Bugarska (-28,6 odsto). U Hrvatskoj je ona iznosila oko -16 odsto. 

Ipak, u sedam zemalja EU bile su višeg nivoa pa je tako najveća stopa porasta bila u Belgiji (+31 odsto), a slede Španija (+11,1 odsto), Portugal (+9,9 odsto), Mađarska (+5,5 odsto), Italija (+4,2 odsto), Malta (+3,3 odsto) i Slovenija (+0,3 odsto). Ta su povećanja posledica nižih cena đubriva i inputa te viših cena proizvoda za koje su te zemlje specijalizovane, kao što su maslinovo ulje, krompir ili svinje, piše u saopštenju. 

Bruto dodata vrednost poljoprivredne industrije EU-a, koju predstavlja razlika između vrednosti poljoprivredne proizvodnje i troškova usluga i dobara korišćenih u tom procesu (međufazna potrošnja), ostala je relativno stabilna (+0,9 odsto) u 2023. posle oštrog porasta (+15,1 odsto) u 2022. Odraz je to cena koje su ostale relativno nepromenjene posle snažnog rasta u 2021. i 2022., kako za proizvodnju (+0,5 odsto) tako i za međufaznu potrošnju (-0,9 odsto), kao i količine koje su se samo neznatno smanjile i za proizvodnju (minus jedan odsto) i međufaznu potrošnju (-0,6 odsto). 

Rast u odnosu na 2015.

Uprkos padu u 2023., nivo indeksa stvarnog faktorskog dohotka EU-a u 2023. ostala je 10,1 odsto viša nego 2015. Ovaj dohodak nominalno je podeljen među znatno manjim brojem radne snage, a indeks uloženog rada u poljoprivredi se smanjio za 18,2 odsto u istom periodu, napominju.

Promene su rezultirale time da je poljoprivredna produktivnost rada EU-a bila 34,6 odsto veća u 2023. nego u 2015., uprkos procenjenom padu za ovu godinu. 


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijalizovanim medijima te projektima zajednice. Vrtlarica, aktivistkinja i ljubiteljica prirode i životinja.

Izdvojen oglas

KLUB

#RuralFoto #životinje
Pomracenje Sunca iznad Koviljskog rita. Zaista se slucajno nadjoh u pravom trenutku, na jednom od mojih omiljenih mesta.

Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo