Većina zemalja EU beleži nižu produktivnost rada u poljoprivredi u 2023. godini. Najveću stopu pada imale su Estonija, Švedska, Irska, Litvanija i Bugarska.
Procene prvih preliminarnih podataka za 2023., na osnovu ekonomskih računa za poljoprivredu (EAA), pokazuju da se indeks produktivnosti rada u poljoprivredi u EU u odnosu na prethodnu godinu smanjio za 6,6 odsto, nakon rasta između 2019. i 2022., objavio je Eurostat.
Navode da je ovaj trend podstaknut padom vrednosti realnog dohotka od 7,9 odsto, a koji ostvaruju jedinice koje se bave aktivnostima poljoprivredne proizvodnje te daljim smanjenjem (-1,4 odsto) obima rada u poljoprivredi (mereno radnim jedinicama tokom godine, a koje su ekvivalent punom radnom vremenu).
Većina zemalja EU (19) beleži nižu produktivnost rada u poljoprivredi u 2023. godini. Najveću stopu pada imale su Estonija (-57,9 odsto), Švedska (-31,7 odsto), Irska (-30,3 odsto), Litvanija (-30,2 odsto) i Bugarska (-28,6 odsto). U Hrvatskoj je ona iznosila oko -16 odsto.
Ipak, u sedam zemalja EU bile su višeg nivoa pa je tako najveća stopa porasta bila u Belgiji (+31 odsto), a slede Španija (+11,1 odsto), Portugal (+9,9 odsto), Mađarska (+5,5 odsto), Italija (+4,2 odsto), Malta (+3,3 odsto) i Slovenija (+0,3 odsto). Ta su povećanja posledica nižih cena đubriva i inputa te viših cena proizvoda za koje su te zemlje specijalizovane, kao što su maslinovo ulje, krompir ili svinje, piše u saopštenju.
Bruto dodata vrednost poljoprivredne industrije EU-a, koju predstavlja razlika između vrednosti poljoprivredne proizvodnje i troškova usluga i dobara korišćenih u tom procesu (međufazna potrošnja), ostala je relativno stabilna (+0,9 odsto) u 2023. posle oštrog porasta (+15,1 odsto) u 2022. Odraz je to cena koje su ostale relativno nepromenjene posle snažnog rasta u 2021. i 2022., kako za proizvodnju (+0,5 odsto) tako i za međufaznu potrošnju (-0,9 odsto), kao i količine koje su se samo neznatno smanjile i za proizvodnju (minus jedan odsto) i međufaznu potrošnju (-0,6 odsto).
Uprkos padu u 2023., nivo indeksa stvarnog faktorskog dohotka EU-a u 2023. ostala je 10,1 odsto viša nego 2015. Ovaj dohodak nominalno je podeljen među znatno manjim brojem radne snage, a indeks uloženog rada u poljoprivredi se smanjio za 18,2 odsto u istom periodu, napominju.
Promene su rezultirale time da je poljoprivredna produktivnost rada EU-a bila 34,6 odsto veća u 2023. nego u 2015., uprkos procenjenom padu za ovu godinu.
Tagovi
Autorka