Pretraživanje tekstova
Ova tehnologija omogućuje generisanje električne energije sa živim biljkama na gotovo svim mestima gde biljke mogu da rastu i gde je voda dostupna.
Da ništa nije nemoguće kada se spoje veliki umovi, dokazuju Marjolein Helder i David Strik, koji su 14. septembra 2009. godine osnovali holandsku kompaniju "Plant-e", koja je usmerena na razvoj proizvoda u kojima se proizvodi električna energija sa živim biljkama, odnosno "zelena struja".
Ova vrlo inovativna metoda proizvodnje električne energije nije samo vrlo prijateljska za životnu sredinu, nego je jedinstvena i može se široko integrisati širom sveta. Kompanija je osnovana kao "spin-off" iz pododeljenja tehnologije zaštite životne sredine sa Univerziteta Vageningen, gde David radi kao docent, koji ima ulogu da poveže naučna istraživanja i aktivnosti razvoja u kompaniji.
Ova tehnologija omogućuje generisanje električne energije sa živim biljkama na gotovo svim mestima gde biljke mogu da rastu i gde je voda dostupna. Kao takva, 2007. godine je patentirana, a temelji se na prirodnim procesima, zbog čega je sigurna je za biljke i okolinu.
Biljka kroz fotosintezu proizvodi organsku materiju. Deo te materije koristi za sopstveni rast, ali velike deo ne može da koristi, te je izlučuje u zemlju putem korena. Tu se bakterije, koje se prirodno pojavljuju, raspadaju sa organskim materijama i oslobađaju elektrone u tom procesu. Tehnologija sa kojom "Plant-e" radi, omogućava korišćenje elektrona za električnu energiju. Istraživanja su pokazala da biljke nisu ugrožene sakupljanjem elektrona, tako da mogu da nastave da rastu, dok se električna energija proizvodi.
Ova holandska kompanija pokreće kampanju "crowdfund" za razvoj "SmartCropa", jer žele da stvore inteligentan sistem senzora, koji omogućava zdravu proizvodnju useva, sa nultom količinom otpada i proizvodnjom negativne energije ugljenika. Elektricitet proizveden od strane biljaka koristiće se za senzore napajanja, koji omogućuju biljkama da prikazuju svoj status (temperaturu zemljišta, nivo vlage i tako dalje).
Foto: plant-e.com
Autorka
Više [+]
Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.