Banka biljnih gena u Batajnici čuva više od 4.000 uzoraka semena 240 sorti autohtonih biljnih vrsta. Cilj je očuvanje i unapređenje biološke raznovrsnosti.
Banka biljnih gena radi od 2015. godine u sklopu Direkcije za nacionalne referentne laboratorije u Batajnici. U njoj se čuva više od 4.000 uzoraka semena 240 sorti autohtonih biljnih vrsta.
Od biljnih vrsta najveći je broj uzoraka semena kukuruza, raznih vrsta žita, industrijskog, krmnog, povrtarskog i lekovitog bilja. Voćne vrste i vinova loza čuvaju se na oglednim dobrima Poljoprivrednih fakulteta u Beogradu i Novom Sadu.
Već nekoliko godina unazad dr Vladimir Filipović iz Instituta za proučavanje lekovitog bilja "Dr Josif Pančić" i dr Vladan Ugrenović iz Instituta "Tamiš", organizuju naučno-stručni skup "Otvoreni dani biodiverziteta", koji ima za cilj očuvanje i unapređenje biološke raznovrsnosti (biodiverziteta), ali i promociju organske proizvodnje i metoda koje se u njoj koriste u cilju zaštite i poboljšavanja biodiverziteta, plodnosti i kvaliteta zemljišta, vode i vazduha.
Na sedmom skupu, sa temom konzervacije semena, na jednom mestu bio je okupljen veliki broj stručnjaka iz oblasti zaštite životne sredine, poljoprivrede, botanike, farmacije. Cilj je unapređenje postojećeg sistema sakupljanja, klasifikacije, regeneracije, karakterizacije, evaluacije, dokumentacije i razmene biljnih genetičkih resursa.
Da bi ovakav sistem opstao, u lancu čuvanja semena moraju učestvovati različiti subjekti društva. Od samih proizvođača hrane i semena, preko istraživača i edukatora, pa do kreatora mera i politika očuvanja genetičkih resursa.
Doajen organske proizvodnje u Srbiji, profesor emeritus dr Branka Lazić naglasila je da postojanje Banke ima izrazit značaj za očuvanje agrogenetičkih resursa zemlje, a naročito starih sorti i populacija. Uporedo sa razvojem organske poljoprivrede, poslednjih nekoliko godina je inicirano pitanje očuvanja, proizvodnje i razmene semena starih sorti koje "pokrivaju" najveći deo površina pod ovom vrstom proizvodnje.
Predstavljeni su i primeri nordijske banke gena "Nordgen" na arktičkom ostrvu Svalbard, koje pripada Norveškoj. U njoj se trenutno čuva 930.000 uzoraka. Prisutni su upoznati i sa bankom "Pannonian Seed Bank" iz Mađarske sa sedištem u Budimpešti, gde se čuva oko 100.000 uzoraka.
Na Zemlji postoji 30.000 jestivih vrsta biljaka. U toku istorije je gajeno oko 7.000 vrsta. Danas se gaji oko 150 vrsta, a samo nekoliko vrsta gajenih biljaka obezbeđuje globalnu sigurnost hrane.
Na primer, više od 60 odsto svetske proizvodnje hrane, kako za ljude tako i za domaće životinje, zasniva se na gajenju žita. Više od polovine njihove proizvodnje oslanja se na četiri vrste: pšenicu, pirinač, kukuruz i krompir.
Prof. dr Snežana Oljača sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu istakla je da veći diverzitet vrsta vodi ka većem diverzitetu staništa i većoj produkciji, koja za uzvrat omogućava još veći diverzitet vrsta, što je karakteristično za organsku proizvodnju.
Foto: Marija Jovanović
Tagovi
Autorka