Pretraživanje tekstova
Visoka temperatura i nedostatak vlage u zemljištu su faktori koji diktiraju setvu povrća u ovom mesecu. Šta se sve može sejati?
I dok će mnogi pomisliti da je avgust mesec u kome samo beremo plodove iz bašte, iskusniji baštovani i baštovanke znaju da je idealno vreme za setvu određenih povrtarskih kultura.
Problem koji se može javiti je nedostatak vlage u zemljištu i previsoke temperature. Zalivanje i odabir vrste i sorte će vam pomoći da uživate u mladom, svežem povrću tokom jeseni. Za klijanje, nicanje i početni rast je neophodno da osigurate zalivanje.
Ovo je mesec berbe, ali i vreme kada mnoge useve uklanjamo s gredica jer su završili svoju vegetaciju. Tako dobivamo prostor za novu setvu.
Pojedine vrste možemo sejati već početkom meseca, a za neke je bolje sačekati drugu polovinu, kada se temperatura snižava.
Previsoka temperatura vazduha i zemljišta može sprečiti klijanje i nicanje semena bez obzira na sadržaj vlage. Na to su posebno osetljive šargarepa i razne salate.
Pored njih vreme je za setvu rukole, kelerabe, endivije, matovilca, peršuna, kineskog kupusa, luka srebrnjaka, cvekle, blitve, kelja pupčara, spanaća, razne repe, tikvica.
Šargarepa i peršun su vrste koje imaju sitno seme i tvrdu opnu. Bolje ih je posejati kada je temperatura vazduha ispod 30 stepeni Celzijusa. Njihova osetljivost se ogleda u lakom isušivanju klice. Setva je nemoguća bez dovoljno vlage u zemljištu, a još bolja opcija je da se nakvase papirne vreće i prekriju posejane gredice. Vlažan papir će sprečiti isušivanje zemljišta i semena u fazi klijanja. Kada vidite da su se počele pojavljivati biljčice uklonite mokar papir kako bi im omogućili rast.
Veoma zahvalna za uzgoj u ovo doba je blitva, jer će za berbu biti spremna za kratko vreme. Isti slučaj je i s raznim salatama. Kod zelenih salata birajte sorte koje su namenjene za setvu tokom jeseni, jer u suprotnom brzo mogu preći u formiranje cveta.
Izbor sorte će biti presudan i kod tikvica. Birajte one koje imaju kratak period vegetacije do dva meseca. Mogu da se poseju direktno u zemlju ili da ih uzgajamo iz sadnica.
Dobrim se pokazala setva u dva do tri navrata, što obezbeđuje kontinuiranu berbu.
Tagovi
Setva u avgustu Setva povrća Leto u bašti Setva tikvica Setva salate Setva blitve Letnja setva
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.