Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Povrtarstvo
  • 07.02.2023. 10:00
  • Pčinjski okrug, Vranje

Bela autohtona pečenka od davnina raste na imanju Milana Stankovića

Proizvodi je na njivama pored Morave uz vrlo malo ulaganja i u sezoni proda oko pet tona.

Foto: Gordana Nastić
  • 777
  • 359
  • 3

Dugo je Milan Stanković iz sela Aleksandrovac kod Vranja, razmišljao kojom bi još poljoprivrednom proizvodnjom mogao da se bavi kako bi dopunio kućni budžet, a da pri tome nema mnogo troškova. Zadubljen tako u svoje misli palo mu je na pamet da su njegovi stari stalno govorili da se proizvodnja pečenki najviše isplati zato što nema ozbiljnog ulaganja. Tada je i rešio da se i sam oproba u ovoj proizvodnji, pitajući se istovremeno kome će da proda ovaj proizvod.

Strah je, međutim, nestao kada je došao na pomisao da može da ih upotrebi i za ishranu stoke. Ohrabren time on je na svojim njivama pored Morave, pre desetak godina, prvi put na veliko zasadio autohtonu belu pečenku, koja se u njegovoj porodici proizvodi od davnina. A kada su u jesen stigle za prodaju on se ponovo zabrinuo pitajući se kome će da proda rod koji je težio nekoliko tona.

Bela pečenka daje sočan plod

Da nije imao razloga za brigu shvatio je tek kada je prve plodove izneo na vranjsku pijacu da proda. Onako mesnate i žute poput magneta su privlačile kupce, a na pitanje da li su dobre on je odgovarao: "Ma, kao koštan su". Oni koji su jednom kupili od njega došli su ponovo jer su se uverili u kvalitet njegovog proizvoda.

Za njega to nije bilo nikakvo iznenađenje zato što zna da ova sorta pečenke uvek daje sočan i ukusan plod. Ona uvek bude ovakva zato što je proizvodi na način na koji su to radili njegovi preci i zato nikada i nikome ne otkriva sve cake o ovoj proizvodnji.

Stanković dolazi do sočnog ploda

Kaže da proizvodnju ove vrste počinje tako što prvo zemlju dobro nađubri stajnjakom koji tokom godine dobije od svojih krava muzara. A kada potom ovako nađubrenu zemlju poore i usitni nekom od poljoprivrednih mašina, krajem aprila i početkom maja, počinje sa sadnjom. Seme, koje je prethodno dobro osušio pored šporeta, sadi u redovima na razmaku od 2,5 metra po dužini i tri metra po širini, kako bi mogao između njih da kultivira.

"U odžake obično stavim od tri do četiri semenke, a potom ih polijem sa deset litara vode", priča naš sagovornik.

Toploljubiva biljka

On ističe da pečenka voli toplotu, usled čega se brzo razvija tako da njena stabljika može da naraste i do 10 metara dužine. Ova biljka takođe ima jako razvijen koren koji prodire duboko u zemlju odakle sebi crpi neophodne hranljive materije i vodu. Njeni listovi su krupni i stoje na dugim drškama, a cvetovi su žute boje.

Ovako zasađene biljke tokom proizvodne sezone ovaj proizvođač kultivira jednom ili dva puta i tada praktično završava sav posao oko njih. U vreme najveće suše on svaki koren samo jednom polije sa deset litara vode što je biljci sasvim dovoljno da do berbe odgaji zametnute plodove.

"Pečenke stasaju za berbu u oktobru mesecu i nikada ih ne berem ranije. Svaku uberem sa drškom i odmah odložim u podrum gde temperatura nikada ne pada ispod nule. Tako uspevam da ih sačuvam od mraza i tokom zime", priča vranjski proizvođač.

Dobra za madžun

On je svoj podrum do poslednjeg mesta ispunio i jesenas belim pečenkama teškim i po 40 kilograma. Procenjuje da rod nije bio manji od pet tona i planira da ih do proleća sve proda. Dobar deo prodao je uoči Božića po 80 dinara. I opet su kod njega došle njegove stare mušterije jer je svaka domaćica htela da svoje ukućane počasti parčetom ovog sočnog ploda za koga mnogi kažu da je slađi i od banane. Mnoge su je kuvale na pari, a neke pekle u tepsiji i negde pred kraj je posule vanillin šećerom i cimetom i ponovo vratile u rernu da se sastojci sjedine.

Mnogi od ove biljke prave madžun, neku vrstu pekmeza

Mnoge domaćice su je pazarile sa ciljem da od nje naprave i madžun, neku vrstu pekmeza koji se pravi od ukuvanog domaćeg crvenog vina sa šećerom i kockicama pečenke. Od svake prodate, naš sagovornik je sakupio seme i odneo kući da ih osuši za sledeću proizvodnu sezonu. Nije dozvolio da mu propadne ni jedna jedina semenka zato što zna da ne može da je kupi ni u jednoj semenskoj kući u zemlji.

"Naš narod obožava pečenku zato što blagotvorno deluje na ljudski organizam i zato što je jak antioksidant", kaže na kraju naš sagovornik.


Foto prilog


Tagovi

Milan Stanković Pečenka Bela pečenka Toploljubiva biljka Aleksandrovac Madžun


Autorka

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.