Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biostimulatori
  • 04.08.2021. 16:00

Brojne su prednosti korišćenja biostimulatora - kako ih odabrati?

Biostimulatori povećavaju prinose, smanjuju štetne posledice kod suše, smrzavanja, mehaničkih i hemijskih oštećenja kao i virusnih infekcija. Njihovom primenom smanjuje se i upotreba đubriva.

Foto: Depositphotos/icefront
  • 665
  • 26
  • 0

Znatan uticaj na kvalitet rasada ima kvalitet semena, izbor supstrata, temperatura, vlažnost supstrata i relativna vlažnost vazduha, kao i svetlost. Uglavnom se njihov uzgoj odvija u idealnim uslovima, što znači da su svi traženi parametri optimalni.

Međutim, kod presađivanja na otvoreno polje ili u negrejane plastenike dolazi do trenutnog abiotskog stresa i privremenog zastoja rasta biljke. Da bi se ona lakše prilagodila novoj sredini i nastavila nesmetan rast i razvoj, može se tretirati sa biostimulatorom.

Koji i u kojoj fazi primeniti?

Reč je o fiziološki aktivnim materijama koje biljkama pomažu u rastu i razvoju. Sinergijskim delovanjem, njihove komponente međusobno utiču na sistem zemlja-biljka-koren. A od posebnog je značaja koji i u kojoj fazi ga primeniti. 

Onaj koji sadrži huminske kiseline, aminokiseline, proteine, peptide, polisaharide i vitaminski kompleks, aktivno pomaže kod razvoja korena rasada i povećava otpornost korena u slučaju tretiranog zemljišta sa pesticidima ili na zaslanjeno tlo. Folijarni na bazi aminokiselina (prolin i triptofan) pojačavaju fotosintetsku aktivnost biljke, pomažući brzo prevladavanje usporenog rasta rasada koji je uzrokovan nepovoljnim uslovima okoline.

Grupa biostimulatora koji sadrže glukozide (energetski faktori rasta) i aminokiseline (arginin i asparagin) su aktivne materije koje stimulišu razvoj korena (rizogeneza). Ona ima poseban značaj što se može primeniti od faze setve do presađivanja ili posle. Pregledom svetskih istraživanja može se reći da je ova grupa biopreparata novina u savremenom uzgoju rasada povrća. Kako je opasnost od propadanja biljke najveća kod presađivanja, oni stimulišu stvaranje novih izdanaka korena i korenovih dlačica te pomažu bržem oporavku biljaka od stresa izazvanog presađivanjem.

Koriste se i u hidroponima

Prva istraživanja su se odnosila na njihovu primenu, a sadržavali su ekstrakt morske alge (Ascophyllum nodosum), huminske kiseline, tiamin i askorbat. Ispitivali su se na više vrsta povrća uzgojenih u kontrolisanim uslovima. Neki od njih su dali statistički značajne razlike u prinosu u poređenju sa kontrolom u smislu njegovog povećanja. Njihov uticaj u proizvodnji rasada salate i paradajz sa preparatom na bazi arginina i asparagina, pokazao je dobre rezultate u porastu korena i ponovnog rasta, adaptacije u plasteničkom uzgoju rasada povrća. Biostimulatori sadrže aminokiseline, a dokazano je da primena ovih prirodnih jedinjenja u hidroponskom uzgoju pradajza pozitivno utiče na rast biljaka.

Pomažu u razvoju i povećavaju otpornost korena (Foto: Nada Parađiković) 

Pozitivan učinak arginina i prolina na rast i razvoj lateralnog korena kao i formiranje kotiledona kod mladih biljaka paradajza, paprike, salate, krastavca i drugo imamo i u našim dugogodišnjim istraživanjima i primenama različitih preparata. Pored aminokiselina, neki sadrže i huminske kiseline koje pozitivno utiču na klijavost, rast korena i nadzemne mase kao i na veličinu plodova paradajza i paprike.

Nove tehnologije u proizvodnji sve su se više razvijale prema organskim, održivim ili ekološki prihvatljivim sistemima. U isto vreme moraju da osiguraju prinos i kvalitet useva. Kultura bez zemljišta ili hidroponi mogu doprineti održivoj proizvodnji povrća usvajanjem uslova uzgoja s obzirom na zahteve biljaka u hranjivim elementima, snabdevanje vodom, klimatske uvete, kao i savremenu menadžersku praksu. Takav sistem smanjuje potrošnju hranjivih materija i vode uz veliku korist za okolinu.

Faktor koji utiče na održivost hortikulturne proizvodnje stvaranje je optimalnih uslova uzgoja tokom celog vegetacijskog razdoblja. U zaštićenom prostoru, suboptimalni faktori rasta mogu nastati iz onih hortikulturne proizvodnje. U mnogim slučajevima suboptimalni ili oni stresni ogledaju se kroz različite fiziološke reakcije koje se mogu vizualno posmatrati i često dovode do fenotipskih promena poput hloroze, promene boje, potisnutog rasta i razvoja.

Za optimizaciju rasta biljaka koristi se niz prirodnih i veštačko dobijenih jedinjenja sa nizom biostimulativnih svojstava. Neki od njih deluju kao tipični elicitori, odnosno faktori koji izazivaju sistemsku stečenu otpornost biljaka na patogene ili oštećenja. Drugi pružaju mikroelemente, korisne hranljive materije ili organska jednjenja, spremne za upotrebu u biljkama. Niz takvih materija sa stimulativnim i svojstvima đubriva registrovano je kao organsko-mineralno đubrivo, a neke kao biostimulatori. Olakšavaju apsorpciju i transport hranjivih makro i mikroelemenata, a takođe prednosti su: povećan rast korena i izdanaka, povećana otpornost na stres i povećano unos vode, a bilo koji od njih bi smanjio transplantacijski šok.

Šta sadrže i kako deluju?

Biostimulansi su "neprehrambeni" proizvodi koji mogu da smanje upotrebu đubriva i povećaju prinos i otpornost na vodu i temperaturne stresove i pozitivno utiču na rast i fiziologiju biljaka. Većina ih sadrži biljne hormone, aminokiseline, huminske kiseline te ekstrakte đubriva i/ili morske alge. Huminske kiseline pripisuju se povećanju rasta korena i unosu vode, poboljšanju rasta biljaka zbog povećanog unosa hranljivih materija kao što su N, Ca, P, K, Mg, Fe, Zn i Cu i vezanja toksičnih elemenata poput aluminija i kadmija. Primena huminske kiseline takođe poboljšava fotosintezu, gustoću hlorofila i disanje korena biljaka što rezultira većim rastom biljaka.

Aminokiseline pomažu u povećanju koncentracije hlorofila u biljci što dovodi do većeg stupnja fotosinteze, a deluju i kao prekursori ili aktivatori fitohormona i materije za rast u biljkama. Višestruke funkcije, poput nutritivnog i opšteg biostimulacijskog učinka, specifičnog antistresnog delovanja i regulacije rasta biljaka, podstakle su mnoge naučnike da pokušaju da istraže takve učinke na useve.

Njihovom primenom povećava se sadržaj azota u listu (Foto: Nada Parađiković)

Sve povrtarske kulture, ali i neke vrste voća su važne poljoprivredne kulture, ne samo zbog svoje ekonomske važnosti, već i zbog hranljive vrednosti svojih plodova, uglavnom zbog činjenice da su izvrstan izvor prirodnih boja i antioksidativnih jedinjenja. Unos ovih jedinjenja u hranu važan je faktor zaštite zdravlja.

Na primer, sveža paprika izvrstan je izvor vitamina A i C, kao i neutralnih i kiselih fenolnih jedinjenja, koji su važni antioksidansi za različite reakcije odbrane biljaka. Njihovi nivoi mogu da variraju zavisno od genotipa i zrelosti i na njih utiču uslovi uzgoja. Fenolna usporavaju ili inhibiraju autooksidaciju lipida delujući kao čistači radikala pa su posledično bitni antioksidansi koji štite od širenja oksidacijskog lanca. Dakle, karotenoidi imaju važnu ulogu u bojenju voća i deluju kao antioksidansi, reagujući sa slobodnim radikalima, uglavnom peroksidnim radikalima i singletnim molekularnim kiseonikom.

Uzgoj i zadržavanje antioksidativnih jedinjenja u svežem voću i povrću ima važne posledice po zdravlje. Epidemiološki podaci ukazuju na moguću ulogu tih jedinjenja u prevenciji brojnih hroničnih bolesti, uključujući određene vrste raka, kardiovaskularne bolesti, moždani udar, aterosklerozu i kataraktu. Mnoga su istraživanja pokazala da paprika sadrži široki raspon fitohemikalija, ali mnoge vrste i sorte paprike nisu analizirane na ova važna jedinjenja. Pojava takvih bioaktivnih jedinjenja u paprici čini njegove proizvode važnim kao funkcionalna hrana ili sastojci hrane.

Nedostatak prehrambenih informacija i neodgovarajući razvoj nutritivno poboljšanih proizvoda iz lokalnih sirovina direktno utiču na ishranu. U kontinuitetu biljaka bez zemljišta za održivu proizvodnju useva i pitanje tačne kvantifikacije bioraspoloživosti hranljivih materija nije detaljno obrađeno.

Smanjuju potrebnu količinu đubriva

Najnoviji trendovi u proizvodnji povrća vode ka smanjivanju upotrebe đubriva, pogotovo kada su u pitanju azotna. Smanjenje njihovog korišćenja moguće je u slučaju efektivnijeg korišćenja hraniva od strane biljke, s obzirom na to da je poznato da biljke ne iskoriste u potpunosti ono koje se nalazi u mediju rasta.

Upotrebom biostimulatora može se smanjiti njihova primena kako na otvorenom polju, tako i u hidroponskom uzgoju, gde je poseban naglasak na zaštiti životne sredine pa takav uzgoj uz njihovu primenu postaje strateška proizvodnja povrća u plastenicima u smislu očuvanja životne sredine. Isto tako, dokazano je da se njihovom primenom povećava ukupan sadržaj azota u listu i stopa fotosinteze kao i koncentracija biljnih pigmenata.

Primena na paprici (Foto: Nada Parađiković)

Primena ovih proizvoda utiče na povećanje klijavosti i vigora starijeg semena, kako je dokazano kod kukuruza i soje, celera, peršina, salate i prazika. Kod grahorice to takođe ima pozitivan učinak na veći prinos zrna i proteina, a posledica je veća hranidbena vrednost kulture.

Istraživanja su obuhvatila dosta povrtarskih kultura, pa tako i papriku i paradajz za koju se može reći da su jedne od najznačajnijih. Pokazuju ranije plodonošenje i veće prinose u prvim berbama plodova, te kako se primenom biostimulatora povećava prinos ploda u zavisnosti od đubrenja sa azotom i kalijumom, a bez uticaja na elementarni sastav ploda. Njihovom primenom ne samo da se može povećati prinos i smanjiti stres u slučaju nepovoljnih temperatura, nego se smanjuju štetne posledice kod suše, smrzavanja, mehaničkih i hemijskih oštećenja kao i kod virusne infekcije biljke.


Tagovi

Biostimulatori Povrće Preparati Stres Oporavak


Autorka

prof.dr.sc. Nada Parađiković

Više [+]

Redovni profesor na Fakultetu agrobiotehničkih nauka u Osijeku, u penziji. Područje istraživanja su joj povrtarstvo, cvećarstvo, lekovito, začinsko i aromatično bilje.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U jednoj predškolskoj ustanovi u Knjaževcu