Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Plastenička proizvodnja
  • 29.04.2015. 15:00

Budućnost malih proizvođača u plastenicima?

Plastenička proizvodnja odlično je rešenje za ona gospodarstva koja raspolažu malim zemljišnim površinama i nalaze se u blizini velikih gradova.

Budućnost malih proizvođača u plastenicima?
Foto: depositphotos.com
354
13
0

Plastenička proizvodnja sve je popularnija u Srbiji i to najviše među onim poljoprivrednicima koji raspolažu sa malim površinama zemlje.

Prema nekim proračunima, četvoročlana porodica mogla bi se izdržavati jednim plastenikom od 2.500 m², a za njegovu se izgradnju troškovi procenjuju na 12-15 evra po kvadratu.

Budućnost je u užoj specijalizaciji

Poznato je da se poljoprivrednici u Srbiji često bave brojnim granama poljorivrede istovremeno pa su tako često u ratarstvu povrćarstvu, voćarstvu, a na taj način je teško ostvariti dobe rezultate na bilo kojem od tih područja. Zato se preporučuje ozbiljno se posvetiti jednoj grani, zavisno od resursa i mogućnosti kojima poljoprivrednik raspolaže. Mnoge Evropske zemlje, od kojih je Holandija jedna, shvatile su da je budućnost u užoj specijalizaciji i uzgoju pojednih vrsta biljaka.

Poljoprivrednici u Srbiji, čini se, polako shvataju prednosti takve politike. Plasteničku proizvodnju prepoznali su tako oni koji žive u blizini većih gradova i raspolažu malim površinama zemlje, koje su na ovaj način najbolje iskorišćene. Istina je da posao u plasteniku zahteva naporan rad tokom cele godine, ali tim se radom može i pristojno zaraditi. Najčešće su u takvoj proizvodnji angažovani članovi porodice, iako se, po potrebi posla, ponekad angažuju i dodatni radnici, zavisno o sezoni. Prema nekim procenama, prihodi sa jedog hekatra plastenika mogu da premaše prihode sa 150 hektara pod pšenicom. Prednost je i to što Srbija veliki deo povrća, uglavnom ranog, uvozi pa se i tu otvara dodatni prostor za uspešnu plasteničku proizvodnju.

Od kultura najčešće se uzgajaju paradajz, paprika, krastavci ali i rasad, a u poslednje vreme i krompir je kultura koja se sve češće može naći u plastenicima. Gotovo se povrće najviše prodaje na zelenim pijacama, a tu najbolje prolaze oni koji se nalaze u okolini Beograda ili većih gradova, dok se u trgovačke lance plasira relativno mala količina u odnosu na proizvođače kapacitete.

Foto: depositphotos.com; jenoche


Povezana biljna vrsta

Paradajz

Paradajz

Engleski naziv: Tomato | Latinski naziv: Lycopersicum esculentum

Paradajz je jednogodišnja biljka iz porodice Solonaceae. Gaji se u plastenicima, staklenicima i na polju. Deli se na srednje rane i kasne. Ima dobro razvijen vretenast koren s... Više [+]

Paprika

Paprika

Engleski naziv: Sweet pepper | Latinski naziv: Capsicum annuum L.

Paprika je cenjena zbog visokog sadržaja vitamina (posebno C), zatim šećera, belančevina, mineralnih soli i dr. Koristi se tokom cele godine, u svežem stanju, i u prerađenom... Više [+]

Tagovi

Povrtarstvo Plastenici Paradajz Paprika Krastavci Rasad Beograd Poljoprivrednici Uža specijalizacija Male površine zemlje Plastenička proizvodnja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Vreme je za kupovinu novogodišnje jelke! Raspitali smo se koje su cene prirodnih jelki u rasadnicima širom Srbije. A znate li kako da ih sačuvate od propadanja? Više o tome čitajte uskoro na portalu!