Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Plastenička proizvodnja
  • 29.04.2015. 15:00

Budućnost malih proizvođača u plastenicima?

Plastenička proizvodnja odlično je rešenje za ona gospodarstva koja raspolažu malim zemljišnim površinama i nalaze se u blizini velikih gradova.

Foto: depositphotos.com
  • 306
  • 13
  • 0

Plastenička proizvodnja sve je popularnija u Srbiji i to najviše među onim poljoprivrednicima koji raspolažu sa malim površinama zemlje.

Prema nekim proračunima, četvoročlana porodica mogla bi se izdržavati jednim plastenikom od 2.500 m², a za njegovu se izgradnju troškovi procenjuju na 12-15 evra po kvadratu.

Budućnost je u užoj specijalizaciji

Poznato je da se poljoprivrednici u Srbiji često bave brojnim granama poljorivrede istovremeno pa su tako često u ratarstvu povrćarstvu, voćarstvu, a na taj način je teško ostvariti dobe rezultate na bilo kojem od tih područja. Zato se preporučuje ozbiljno se posvetiti jednoj grani, zavisno od resursa i mogućnosti kojima poljoprivrednik raspolaže. Mnoge Evropske zemlje, od kojih je Holandija jedna, shvatile su da je budućnost u užoj specijalizaciji i uzgoju pojednih vrsta biljaka.

Poljoprivrednici u Srbiji, čini se, polako shvataju prednosti takve politike. Plasteničku proizvodnju prepoznali su tako oni koji žive u blizini većih gradova i raspolažu malim površinama zemlje, koje su na ovaj način najbolje iskorišćene. Istina je da posao u plasteniku zahteva naporan rad tokom cele godine, ali tim se radom može i pristojno zaraditi. Najčešće su u takvoj proizvodnji angažovani članovi porodice, iako se, po potrebi posla, ponekad angažuju i dodatni radnici, zavisno o sezoni. Prema nekim procenama, prihodi sa jedog hekatra plastenika mogu da premaše prihode sa 150 hektara pod pšenicom. Prednost je i to što Srbija veliki deo povrća, uglavnom ranog, uvozi pa se i tu otvara dodatni prostor za uspešnu plasteničku proizvodnju.

Od kultura najčešće se uzgajaju paradajz, paprika, krastavci ali i rasad, a u poslednje vreme i krompir je kultura koja se sve češće može naći u plastenicima. Gotovo se povrće najviše prodaje na zelenim pijacama, a tu najbolje prolaze oni koji se nalaze u okolini Beograda ili većih gradova, dok se u trgovačke lance plasira relativno mala količina u odnosu na proizvođače kapacitete.

Foto: depositphotos.com; jenoche


Povezana biljna vrsta

Paradajz

Paradajz

Engleski naziv: Tomato | Latinski naziv: Lycopersicum esculentum

Paradajz je jednogodišnja biljka iz porodice Solonaceae. Gaji se u plastenicima, staklenicima i na polju. Deli se na srednje rane i kasne. Ima dobro razvijen vretenast koren s... Više [+]

Paprika

Paprika

Engleski naziv: Sweet pepper | Latinski naziv: Capsicum annuum L.

Paprika je cenjena zbog visokog sadržaja vitamina (posebno C), zatim šećera, belančevina, mineralnih soli i dr. Koristi se tokom cele godine, u svežem stanju, i u prerađenom... Više [+]

Tagovi

Povrtarstvo Plastenici Paradajz Paprika Krastavci Rasad Beograd Poljoprivrednici Uža specijalizacija Male površine zemlje Plastenička proizvodnja

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.