Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita bilja
  • 18.03.2022. 18:00

Crna noga: Kako sprečiti propadanje rasada povrća i cveća?

Crna noga je oboljenje koje za veoma kratko vreme može uništiti sve biljke u rasadniku. Često javlja na rasadu paprike, paradajza, krastavca, zelene salate, kupusa, patlidžana, kao i raznog cveća.

Foto: Julijana Kuzmić
  • 692
  • 19
  • 0

Proizvodnja rasada je zahtevna, jer su biljke izložene pojavi raznih oboljenja koji mogu dovesti do propadanja svih biljaka. Jedno od takvih oboljenja je takozvana crna noga rasada, a izazivaju ga razne gljivice: Olpidium, Pythium, Rhizoctonia. Za sve njih je zajedničko da žive u površinskom sloju zemljišta i uglavnom se razvijaju na mrtvoj organskoj materiji. Okidač za njihovu pojavu na mladim biljkama je velika vlažnost zemljišta.

Bolest se često javlja na rasadu paprike, paradajza, krastavca, zelene salate, kupusa, patlidžana, kao i raznog cveća.

Simptomi oboljenja

Za oboljenje je karakteristično da biljke naglo venu i poležu. Javlja se od klijanja i dalje u toku razvoja. Tada je tkivo mlade biljke nežno i osetljivo. Gljivice prekidaju vezu između korena i nadzemnog dela. Biljno tkivo postaje tamno, a nekroza prstenasto zahvata biljku od osnove i dalje se širi na stablo i koren. U osnovi stabla dolazi do suženja.

Zaražene biljke prepoznaju se po smanjenju turgora listova koji postaju opušteni i žuti. Dolazi do poleganja biljaka i njihovog propadanja. U veoma kratkom periodu možemo ostati bez rasada.

Zaštita od bolesti

Kako bi sprečili pojavu oboljenja potrebno je da znamo u kakvim se uslovima javlja. Pojavi i širenju će pogodovati pregusta setva, višak vlage, ako je pretoplo, slabo provetravanje i ako su mlade biljke izložene naglim promenama temperature.

Ne sejte seme pregusto (Depositphoto/koromelana.yandex.ru)

Kako bi sprečili pojavu crne noge potrebno je veliku pažnju pokloniti preventivnim merama. Supstrat za setvu treba da je kvalitetan i dezinfikovan. Za setvu koristiti samo zdravo, dezifikovano seme koje se odlikuje velikom klijavošću. Birajte sorte koje su otpornije. Ne preterujte sa zalivanjem i obezbedite ventilaciju vazduha. Biljke treba da imaju dovoljno svetlosti za svoj rast i razvoj. Posude za setvu, alat i prostor treba da budu dezinfikovani.

Sprečavanje pojave oboljenja je ključno. Mogu se koristiti hemijska i prirodna sredstva. Veliki je izbor hemijskih sredstava koji deluju protiv poleganja rasada. Obično se radi o sistemičnim fungicidima koji se primenjuju neposredno posle setve, posle nicanja i posle pikiranja ili kada se pojavi prvi pravi list (lubenica). Termin primene i koncentarcija zavise od povrtne vrste koju tretirate.

Oboljenja i štetočine na rasadu povrća - kako ih izbeći?

Prirodna sredstva imaju preventivno delovanje. Ona ne mogu da unište gljivicu kada jednom prodre u tkivo biljke.

Preventivne mere

Kao deo preventivnih mera može se svakih sedam dana obavljati zalivanje rastvorom sode bikarbone umesto zalivanja čistom vodom. Priprema se od 200 ml vode i jedne kašičice sode bikarbone. Sve se dobro promeša.

Ne zalivajte rasad previše (Foto: Depositphotos/fordvika)

Crvene ljuske luka u količini od 20g preliti sa 1l vode i ostaviti 24h. Ovim rastvorom se mogu tretirati biljke i zalivati zemlja. Veoma je efikasno preventivno sredstvo. Umesto ljuski luka možemo koristiti neven.

Za zalivanje umesto vode se može koristiti rastvor belog luka koji će osim fungicidnog imati i insekticidno delovanje.

Kada se bolest pojavi na pojedinačnim biljkama dobro je pomešati pepeo i ugalj u prahu u odnosu 1:1. Ovom smesom se pospe površina supstrata. Može se korisiti samo pepeo ili vermikulit. Sloj je tanak, tek dva do tri milimetra, a ima ulogu da usvoji višak vode i spreči dalje širenje gljivica koje su izazvale bolest.


Tagovi

Crna noga Poleganje rasada Zaštita rasada Gljivične bolesti Rasad Ljuske luka Soda bikarbona Preventivne mere Pepeo Ugalj Višak vode


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.