Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Đubrenje povrća
  • 31.05.2021. 12:00

Đubrenje povrća: Folijarno sa specijalnim đubrivima, fertirigacijom kristalonima

Đubrenje se deli na ono osnovno i prihranu, a đubriva se mogu primenjivati razbacivanjem po površini tla pomoću rasipača ili folijarno najčešće pomoću prskalica.

Foto: Depositphotos/rubanok.i.ua
  • 2.830
  • 113
  • 0

Jedna od najvažnijih agrotehničkih mera u povrtarskoj proizvodnji je đubrenje. Generalno, deli se na osnovno đubrenje i na prihranu, a đubriva se mogu primenjivati razbacivanjem po površini tla pomoću rasipača ili folijarno najčešće pomoću prskalica.

Takođe, postoji i metoda primene đubriva putem sistema za navodnjavanje koja se naziva fertirigacija i u tu svrhu se koriste specijalna vodotopiva koje nazivamo kristaloni koji mogu da dođu u pojedinačnim ili kompleksnim formulacijama. Pojedinačni ili mono-kristaloni sadrže samo jedan ili dva elementa ishrane u obliku soli, dok kompleksni sadrže makroelemente uz dodatak esencijalnih mikroelemenata, a dolaze u različitim odnosima hraniva u zavisnosti od njihove namene. 

Sa druge strane, postoje i univerzalni kristaloni koji mogu da se primene i putem sistema za navodnjavanje, ali i folijarno.

Za folijarnu prihranu koriste se specijalna đubriva koja mogu da budu u tečnom ili čvrstom obliku. "Proizvođači svako đubrivo označavaju prema njegovoj nameni i specifičnosti pa prema tome folijarna predstavljaju posebnu grupu onih koja se primenjuju, odnosno služe za ishranu biljke putem lista“, pojašnjava vanredni prof. dr. sc. Tomislav Vinković s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih nauka.

Najbolji termin za folijarnu prihranu je do 9 sati (Foto: Depositphotos/deyangeorgiev2)

Folijarni način prihrane može da bude vrlo efikasan u poređenju sa klasičnim, a uglavnom se primenjuje u kasnijim fazama rasta i razvoja biljke. Posebno se preporučuje u slučajevima kada zasad ne navodnjavamo sistemom kap po kap tj. kada nemamo mogućnost fertirigacije. Takođe, ovaj način je efikasniji u odnosu na klasični tj. razbacivanjem đubriva po zemljištu u slučaju kada postoje poteškoće u usvajanju hraniva putem korena iz bilo kog razloga. 

Što se tiče termina primene, najbolji za folijarnu prihranu je do 9 sati kada je sunčeva radijacija slabija. Pri visokim temperaturama i jakom suncu može da izazove neželjena oštećenja na listu što može da ima vrlo negativne posledice na dalji rast i razvoj biljke.

Elementi koji su potrebni

Često kod kompleksnih đubriva u formulaciji nedostaje kalcijum. "Kalcijum se u većini komercijalnih hraniva nalazi u obliku kalcijumovog nitrata pa se aplicira posebno ili se nalazi u posebnom odeljku što zavisi od tipa proizvodnje, a ako se meša sa ostalim hranljivim solima može da dođe do nepoželjnih reakcija kada prelazi u nepristupačan oblik. Međutim, postoje i posebne kompleksne formulacije sa dodatkom tog elementa“, objašnjava.

Što se tiče paradajza i paprike, tokom vegetacije, a nakon formiranja plodova, potrebno je da se folijarno prihranjuje sa kalcijumom zbog učestalosti pojave njegova nedostatka koji se manifestuje u obliku nekroze tkiva i vršne truleži ploda.

Ipak, treba napomenuti da se vršna trulež ploda može javiti i zbog visokih temperatura te niske relativne vlažnosti vazduha uprkos obavljenoj fertirigaciji uz dodatak kalcijuma. U ovakvim slučajevima tj. uslovima dajemo prednost folijarnoj aplikaciji tog elementa koju treba obaviti svakih 10 do 14 dana ili češće počevši od trenutka formiranja plodova pa sve do kraja plodonošenja. Takođe, ako se radi o proizvodnji u zaštićenim prostorima, mera koja će da umanji pojavu vršne truleži ploda je senčenje zasada i optimalno provetravanje uz nadoknađivanje vlage u vazduhu.

"Današnja kompleksna đubriva za primenu u hortikulturi u većini slučajeva u svom sastavu imaju, osim N, P i K, i dodatak Mg u obliku MgO plus mikroelementi. Kalcijum, koji je isto tako makroelement, treba da se primeni posebno jer ga u nekim kompleksnim formulacijama nema te je potrebno detaljno proučiti sastav proizvoda koji upotrebljavamo u svrhu prihrane biljke“, poručuje. 

Renomirani proizvođači danas imaju vrlo široku paletu proizvoda te postoji velik izbor onih specijalne namene koja se primjenjuju u različitim uslovima i za različite biljne vrste. Stoga, uz makro i mikroelemente, mogu da sadrže i različite aktivne komponente koje biljci pomažu u usvajanju hraniva.

Navodnjavanje krastavaca (Foto: Depositphotos/Photozirka)

Takođe, osim paradajza i paprike, kulture kao što su patlidžan, krastavac, dinja, luk i lubenica, osetljive su na hlor pa je potrebno koristiti đubriva u kojima se kalijum nalazi u obliku kalijumovog sulfata, tj. sadrže anjon SO42- umesto Cl-. Znaci štetnog delovanja hlora su prerano kretanje vegetacije, nepotpuno razvijanje, uvijanje i deformacija listova te hloroza, odnosno sušenje.

Ekološko đubrenje povrća

avu šupljina u sredini korena ili pak odumiranje rozete lišća, pa se ono ne razvija. Kako bi se navedeno izbeglo, korisno je obavljati i folijarnu prihranu borom, ali i drugim mikroelementima dva do tri puta tokom vegetacije svakih 10 do 14 dana. 

"Što se tiče ostalih mikroelemenata, današnje formulacije đubriva za povrće imaju njihov dodatak, kao što je, na primer magnezijum u obliku magnezijum oksida. Dakle, ako kupite pravo đubrivo koje, mogli bismo reći pod navodnicima, ima i pravu cenu, ne morate da se bojite da će nešto nedostajati biljci“, poručuje. 

Ekološko đubrivo povrća

Ekološko povrtarstvo je vrlo specifičan tip proizvodnje jer je gotovo nemoguće podmiriti potrebe povrtarskih kultura za hranivima s obzirom na različita ograničenja i komercijalnu ponudu ekoloških đubriva pa Vinković ističe kako po pitanju đubrenja eko proizvođači sigurno imaju više problema nego konvencionalni.

"Osnovne potrebe visokoprinosnih povrtarskih kultura za hranivima teško je podmiriti u uslovima ekološke proizvodnje, a pogotovo kada govorimo o intenzivnoj prihrani u cilju dobijanja visokih prinosa“, ističe dodajući kako je dobro što se ponuda svake godine povećava i da veruje kako će se u sledećih par godina asortiman poboljšati i da će eko proizvođačima biti lakše.

"Naravno, oni su uvek ograničeni pravilnikom o ekološkoj proizvodnji koji propisuje koja i u kojoj količini možemo da primenimo“, dodaje. Ali, navodi, imaju na raspolaganju proizvode koji im sigurno mogu pomoći, a to su različiti biostimulatori.

Biostimulatori su različiti preparati na bazi organskih ekstrakata i u svom sastavu mogu imati aminokiseline, huminsku i fulvo kiselinu, vitamine, kao i ostale aktivne komponente. Većina onih koji se nalaze na tržištu su dozvoljeni i sertifikovani za primenu u ekološkoj proizvodnji.

Iako njihova cena može da bude nešto viša, preporučljivo je primenjivati ih, pogotovo ako se radi o onima koji su provereni te su na tržištu već par godina." Tu proizvođači nemaju šta da se boje jer se primena biostimulatora gotovo uvek višestruko isplati, a pogotovo u uslovima slabije ishrane i abiotskog stresa“, zaključuje.

Za kraj treba naglasiti da ishrana bilja zavisi od niza faktora, a u slučaju proizvodnje u zemljištu je pre vegetacione sezone svakako poželjno tlo uzorkovati i analizirati. Tako dobijamo vredne informacije o njegovim karakteristikama na osnovu kojih se izrađuje preporuka kao i plan đubrenja i prihrane.


Tagovi

Đubrenje povrća Prihrana Irigacija Kap po kap Folijarno Analiza zemljišta Organsko đubrenje Fertigacija Navodnjavanje Kap po kap


Autorka

Lucija Bencaric

Više [+]

Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.


Partner

Agroklub d.o.o SRB

Bulevar oslobođenja 78, 21000 Novi Sad, Srbija
e-mail: info@agroklub.rs web: https://www.agroklub.rs/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.