• Dobrinci
  • 26.05.2016. 13:00

Kako opstati u plasteničkoj proizvodnji?

Pionir u plasteničkoj proizvodnji Dragan Radojev iz Dobrinaca godinama menja struktru setve u svojim plastenicima, a u zavisnosti od potražnje na tržištu. Do prošle godine proizvodio je i dinje u zatvorenom prostoru, a ove trenutno gaji samo krastavac i paradajz.

  • 849
  • 133
  • 0

Moderna plastenička proizvodnja je sve prisutnija u regionu Srema. Pionir u plasteničkoj proizvodnji Dragan Radojev iz Dobrinaca godinama menja struktru setve u svojim plastenicima, a u zavisnosti od potražnje na tržištu. Do prošle godine proizvodio je i dinje u zatvorenom prostoru, a ove trenutno gaji samo krastavac i paradajz.

Krastavac postigao dobru cenu i kvalitet

Za ovog poljoprivrednika nema nepoznanica u plasteničkoj proizvodnji. Više od jedne decenije bavi se ovim poslom i to veoma uspešno. Među prvima je proizvodio dinje u plasteniku, ali je prošle godine od toga odustao. Sada ima paradajz i krastavac.

Krastavac u plasteniku
Plastenička proizvodnja krastavaca

"Bilo je dobro na početku kada sam jedini proizvodio dinju u plasteniku. Dobro se zarađivalo jer je cena bila izuzetno dobra. Međutim godinama unazad dinje sa otvorenog koje se prskaju određenim preparatima koji ubrazavaju zrenje su totalno ugušile plasteničku proizvodnju. U trenutku se na tržištu pojavi velika količina dinje, što dovodi do pada cene i onda više zarade nema. Zbog toga sam odlučio da u plastenicima gajim krastavac i paradajz. Krastavac je dobro odnegovan i dobro je rodio. Jako sam zadovoljan dosadašnjom situacijom i sa prinosom i sa kvalitetom, ali i sa cenom", tvrdi Radojev.

"Trenutna cena krastavca je 50 dinara za kilogram, što je zadovoljavajuće. Na početku sezone cena je bila i 130 dinara za kilogram, ali kako ga je sve više na tržištu neminovan je i pad cene. I ova sadašnja cena od 50 dinara je izuzetno dobra. Setimo se nekih ranijih godina kada je u ovo vreme cena bila i manja od 10 dinara. To je bila katastrofa, krastavac se bacao. Sada je dobro. Treba imati u vidu da su ulaganja u ovu vrstu proizvodnje veoma velika, a ja sam evo već sada ulog skoro vratio što znači da imam i zarade", objašnjava ovaj povrtar.

Najvažnije je obezbediti tržište

Paradajz u plasteniku
Paradajz u plasteniku

Pored krastavaca Radojev ima zasađeno i 4.500 struka paradajza. I paradajz je dobro odnegovan. Primenjena je puna agrotehnika, korišćenje su i nove sorte koje Radojev konstantno uvodi u proizvodnju. Inače, on je jedan od poljoprivrednika koji nema strah od budućnosti u poljoprivredi. Dugogoidišnje iskutvo i dobri kontakti omogućili su mu da ima obezbeđeno tržište što je veliki plus za svakog proizvođača.

"Tržište je najvažnije. Ako nemaš kome da prodaš džaba si nešto proizveo. Može to biti izuzetno dobrog kvaliteta, ali bez tržišta gotovog posla nema. Ja imam tu sreću da sve što u svojim plastenicima proizvedem sigurno prodam. Čak bih mogao i da proširim proizvodnju. To je svakako rezultat dugogodišnjeg rada i potvrda kvaliteta svega što proizvedem. I što je važno iz godine u godinu povećavam broj plastenika, modernizujem proizvodnju. Nabavio sam plastenik sa duplom folijom što mi olakšava proizvodnju tokom zime i loših vremenskih prilika", dodaje Radojev.

Rad i upornost se isplate

Ovaj povrtar se već priprema za novu setvu. Nakon krastavaca i paradajza u plastenicima će biti kukuruz šećerac, spanać i rukola, čiju je proizvodnju prvi u Sremu započeo upravo Radojev. Rukola još uvek dobro prolazi na tržištu iako je skupa. Sejaće je u septembru, a do tada će se baviti proizvodnjom paradjza. Na kraju kaže da se u ovoj proizvodnji isplate rad i upornost. Znanje se stiče godinama, baš kao i zarada.


Povezana biljna vrsta

Spanać

Spanać

Engleski naziv: Spinach | Latinski naziv: Spinacea oleracea L.

Spanać je jednogodišnja zeljasta biljka koja pripada porodici Chenopodiaceae. Potiče iz zapadne Azije (područja današnjeg Irana) gde se gaji i konzumira već više od 2 000 godina.... Pročitaj više »

Tagovi

Plastenici Proizvodnja Srem Dobrinci Krastavac Dinja Paradajz Rukola Spanać Tržište Zatvoreni prostor Tehnologija


Autor

Zlatko Markovinović

Glavni i odgovorni urednik televizije "Fruška gora", autor i voditelj poljoprivredne emisije "Zdrav domaćin".

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi