Pretraživanje tekstova
Tehnika lažne setve, vrela voda ili plevljenje samo su neki od saveta kako se osloboditi neprijatelja svake bašte - korova.
Suzbijanje korova može da bude dugotrajan i mukotrpan posao. Međutim, donosimo vam nekoliko saveta kako da se rešite ovih neprijatelja svake bašte.
Obični ladolež je korov koji se možda najteže uklanja, naročito iz grmlja odakle je nemoguće iščupati njegovo duboko korenje. Da biste se oslobodili ladoleža u povrtnjaku, upotrebite tehniku lažne setve: nakon što su plodovi pobrani, pustite korove da narastu i zatim ih snažno napadnite sistemičnim sredstvom protiv korova. Ponovite postupak nakon sledećeg roda da biste uništili otpornije primerke koji su preživeli prvi tretman.
Čičak i kupina su najbolji primeri invazivnih biljaka. Ipak, postoji trenutak u ciklusu njihovog rasta nakon cvetanja kada su im vitalne rezerve izuzetno niske. To je pravi trenutak za plevljenje. Čičak čupajte od avgusta do početka septembra, a kupine je najbolje pleviti u poslednjoj sedmici juna.
Zalijte zemljište dan pre plevljenja. Na ovaj način lakše ćete opleviti korenje i manje ćete uznemiriti okolne biljke koje želite da zadržite.
Na mestu gde probleme stvara pirevina, biljku penjačicu - dragoljub sadite tri godine zaredom i pustite je da se širi površinom zemljišta. Pirevina će ostati bez vazduha i svetla i naposletku će uvenuti.
Retki su uništavači korova koji će taj posao obaviti bolje nego vi sopstvenim rukama. Čim se korovi pojave, iskopajte ih motikom. Korenje korova snažnog rasta iz zemljišta izvadite dugačkim starim nožem ili posebnom vadilicom. I najsitniji delovi korena ladoleža mogu da stvore novu biljku. Trajne korove uklonite pre nego što procvetaju i rašire seme koje će stvoriti nove biljke i ponovo vam zadavati probleme.
Neke biljke iz povrtnjaka pomažu u suzbijanju korova. Krompir je poznat po tome, a i bundeva je dobar saveznik zbog svog gustog lišća. Međutim, biljka koja najviše zaslužuje naslov uništitelja korova je paradajz. Gde god raste, on tera ladolež i pirevinu.
Da biste se rešili korova između ploča u stazama ili u pukotinama betona, ništa nije efikasnije ili više u skladu s prirodom od vruće vode. Vodu, u kojoj su se kuvali krompiri ili testenina, prospite preko korova dok je još vrela.
Foto: volkovslava/bigstockphoto.com
Tagovi
Bašta Povrtarstvo Povrće Korovi Ladolež Pirevina Plevljenje Lažna setva
Autorka
Više [+]
Uvek željna novih znanja i izazova u oblasti ekološke poljoprivrede. Poseduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.