Potrebno je poznavati štetočine kako bi mogli preduzeti preventivne mere, prepoznati prve znakove njihovog prisustva i sprovesti suzbijanje i zaštitu useva.
Uzgajanje paradajza u plasteniku i na otvorenom nosi svoje rizike. Pored bolesti i korova, veliki problem mogu biti razne štetočine koje svojim načinom života i ishranom umanjuju prinos i kvalitet plodova. U nekim slučajevima šteta može biti potpuna, naročito ako su napadnute mlade biljke.
Potrebno je poznavati štetočine kako bi mogli da preduzmu preventivne mere, prepoznati prve znakove njihovog prisustva i sprovesti suzbijanje i zaštitu useva. Najčešći su insekti koje možemo naći na svim biljnim organima u različitim fazama razvoja, od jaja do odraslih jedinki.
Najčešće se pojavljuju lisne vaši. Postoje mnogobrojne vrste, a svima je zajedničko da su to sitni insekti koji sišu biljne sokove. Osim paradajza, napadaju skoro sve biljne vrste. Javljaju se u proleće, ali u jesen kada je dovoljno toplo, vlažno i dok su biljke sočne. Nalazimo ih na mladim listovima i vegetativnim vrhovima koji imaju sočno i njeno tkivo. Mogu ih doneti mravi, jer se hrane mednom rosom koju ispuštaju. Upravo medna rosa doprinosi naseljavanju gljivice čađavice. Problem je veći kada znamo da prenose viruse koji izazivaju biljne bolesti.
Jedna štetočina je česta u plastenicima. Radi se o beloj ili leptirastoj vaši koja siše sokove, ali doprinosi širenju i pojavi biljnih bolesti. Kolonije se nalaze na donjoj strani listova te izazivaju žutilo.
Bela leptirasta vaš na kupsu, paradajzu, krastavcima... Kakve mere preduzeti?
Ima mnogo generacija i zbog toga ih je potrebno što pre suzbiti.
Tokom leta na paradajzu pronalazimo grinje na donjoj strani listova. Većini vrsta odgovara suho i toplo vreme. Zbog malih dimenzija teško ih je otkriti. Populacija brzo povećava brojnost, što znači da moramo što pre obaviti tretiranje.
Oštećenja na paradajzu su vidljiva kao svetle, srebrne tačkice. Tkivo lista i ploda zahvata nekroza. Osim što umanjuju rast, razvoj, prinos, tripsi su prenosnici bolesti.
Među zemljišnim štetočinama predvode nematode, žičnjaci, rovci i larve hruštova (majskih buba). Kako je paradajz kultura koja se redovno zaliva zemljište je propusno, što odgovara ovim štetočinama. Veoma su proždrljive, jedu koren, i na kraju dovode do zaustavljanja rasta i razvoja biljaka, a ponekad i do njihovog potpunog propadanja.
Poslednjih godina na pojedinim područjima velike štete prave smrdibube koje sišu sokove. Najupečatljiviji simptomi su na plodovima paradajza gde se oko mesta uboda razvija obezbojenost. Plod postaje šaren, deformisan i neukusan.
Stenice ne podnose začine - oterajte ih nanom, cimetom i belim lukom
Ne treba zaboraviti ni moljca paradajza Tutu absolutu koji poslednjih godina zahvata sve veće površine. Pripada unesenim vrstama. Napada stabljiku, list i plod.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka