Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj spanaća
  • 10.03.2019. 17:00

Koji spanać uzgajate? Obični, novozelandski ili malabarski

Obični, novozelandski ili malabarski spanać odličan su izbor za sve ljubitelje zeleniša, svežih salata i variva. Svaka od ovih vrsta ima karakterističan ukus listova.

Foto: Pixabay/MSphotos
  • 2.297
  • 22
  • 0

Spanać (Spinacea oleracea) česta je povrtarska vrsta koja se uzgaja u našim baštama. Ne samo da spanać koristimo u gastronomiji već je on pronašao i svoje mesto u narodnoj medicini.

Uzgaja se veoma lako u bašti, plasteniku ili pod agrotekstilom. Osim u proleće, spanać možemo sejati tokom leta i jeseni. Na taj način možemo imati nekoliko berbi tokom godine. Seme spanaća sejemo direktno u zemlju. Nema posla oko uzgajanja rasada. Pošto je spanać veoma otporan na niske temperature, setva se obavlja u martu, a može i u aprilu. Dobro podnosi pojavu mraza. Optimalna temperatura za rast je između 13 i 16°C.

Spanać voli vlagu, ali ne preteranu

Kod setve u martu i aprilu berba se obavlja u maju i junu. Međuredni razmak setve je od 20 do 25cm. Kod setve u bašti za sopstvene potrebe razmak u redu može biti nešto gušći. Tada obavljamo proređivanje i možemo ubrati više mladih biljki spanaća. Obratiti pažnju da ova biljka voli vlagu u zemljištu, ali ne preteranu. Konačna gustina biljaka u redu je 10 do 15cm. Kod proređivanja biljke beremo sa korenom.

Biljka spanaća na početku formira rozetu listova, a kasnije formira cvetnu stabljiku. Spanać dostiže visinu do 40cm.

Najzastupljenija sorta Matador

Postoje brojne sorte spanaća koje se razlikuju prema vremenu berbe, vremenu setve, boji i krupnoći listova, ukusu. Naravno, za setvu možemo odabrati i neki od hibrida samo što seme ovakvih biljaka neće verno preneti osobine matičnih biljaka u narednu generaciju. Kod ranih sorti berba može započeti već nakon tri nedelje od setve. Treba znati da rane sorte daju manje prinose. Kod nas se najčešće seje sorta Matador, sorta srednje duge vegetacije. Od setve do berbe prođe 30 do 50 dana.

Berba listova obavlja se kada biljka razvije šest ili više listova, u zavisnosti od sorte pa sve dok biljka ne počne da razvija cvetno stablo. Spanać nakon berbe treba što pre upotrebiti zbog nakupljanja štetnih azotnih materija. Najduže se može čuvati do pet dana. Ukoliko kupujete spanać obratiti pažnju da nije uvenuo, bez vodenih pega na listovima. Ukoliko je lišće mlitavo, uvenulo bolje ga ne kupovati jer je reč o biljkama koje nisu sveže. Sveže lišće špinata lomi se pod prstima.

Osim klasičnog, sve više se uzgajaja i  sorta novozelandskog spanaća.

Novozelandski spanać

Novozelandski spanać (Tetragonia tetragoniodes) puzavica je koju možete uzgajati u bašti, ali i u saksiji na terasi. Nije u rodu sa običnim, ali se listovi ove puzavice koriste na isti način. U Evropu je stigao u 18. veku, sa Novog Zelanda gde su ga Maori koristili u svojoj ishrani. Lišće je veoma bogato mineralima i vitaminima.

Prednost novozelandskog spanaća je što se na otkinutom mestu razvijaju nove grančice što obezbeđuje dugotrajnu berbu. Cvetovi su mali, žuti dok su semenke veličine graška. Sklon je samozasejavanju ukoliko ga uzgajate u bašti koju ne orete.

Biljke ove vrste veoma su osetljive na mraz, zato ga sejemo kada prođe opasnost od mraza i niske temperature. Setva na otvorenom se obavlja u maju, a može se obaviti i u produženom periodu do avgusta. Dobro raste na senovitim mestima i odlično podnosi sušu. Novozelandski spanać se u plasteniku može uzgajati tokom najvećeg dela godine i koristiti kao zimska salata.

Možemo ga uzgajati iz rasada. Tada se seje u setvene kocke kada sejemo paprike i paradajz. Seme pre setve potopi se u čaj od kamilice. Klijanje i nicanje traje oko 20 dana. Iz jednog semena može nići nekoliko biljčica. Mlade sadnice skraćuju se kada dostignu 15cm. To će ih podstaknuti da se razgranaju. Međuredni razmak biljaka je 25cm, a razmak u redu od 15 do 20cm.

Već od sredine leta imaćemo berbu listova novozelandskog spanaća. Bere se do kasne jeseni i pojave mraza. Najukusniji su mladi listovi, zato se kidaju vršni izdanci. Biljka će se razgranati kao posledica kidanja izdanaka. Listovi su ukusniji ako biljka raste u seni. Odlično je povrće za baštovane početnike i organske baštovane jer je biljka otporna na mnoge bolesti i štetočine.

Malabarski ili cejlonski spanać

Ova biljka poreklom iz Azije, još je jedna puzavica koja nije zahtevna vrsta. Nije u rodu sa običnim spanaćem. Voli sunčane gredice, ali voli da se zaliva tokom sušnog perioda. Za rast mu je potreban pritka. Može da se uzgaja u bašti, ali i u saksijama na terasi.

Malabarski spanać (Basella alba ili rubra) biljka je koju već posle 50 dana od setve možemo brati. Njeni mladi listovi upotrebljavaju se isto kao i kod običnog spanaća. Tokom leta obezbediće nam uvek sveže listove za salatu. Listovi su veoma mesnati, hrskavi i specifičnog ukusa. Veoma je popularna namirnica u kuhinji Azije, Afrike i Indije.

Kod nas se uzgaja kao jednogodišnja povrtarska vrsta, a za svoj rast i razvoj zahteva stalnu vlagu. Možemo ga uzgajati zajedno sa graškom. Uzgajamo ga iz semena ili reznica. Reznice se veoma lako ukorenjuju. Da bi ubrzali klijanje, seme je potrebno isturpijati šmirgl papirom kao seme patlidžana. Period nicanja pri optimalnoj temperaturi 20°C traje oko 21 dan. Na otvorenom se seje oko dve nedelje nakon poslednjeg mraza, kada se zemljište dovoljno ugreje.


Tagovi

Uzgoj spanaća Povrtarstvo Povrće Sadnja iz rasada Proleće


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.