Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Štetočina u kupusu
  • 11.05.2023. 07:30

Kupusna muva: Visok nivo rizika - kako je sprečiti?

Napadnute biljke venu, izgledaju kao da pate od nedostatka vode. Ako ni posle zalivanja ne vidimo oporavak, onda se radi o ovoj štetočini.

Foto: AK grafika
  • 2.465
  • 153
  • 1

Značajna štetočina kupusa i ostalih kupusnjača je kupusna muva Delia radicum. U toku jedne godine ima između tri do četiri generacije i na usevu je prisutna od ranog proleća do kasne jeseni.

Najveću štetu pravi na mladim biljkama, a u godinama jake pojave mogu nastradati i glavice. Aktivnosti na njenom suzbijanju je potrebno sprovoditi preventivno i čim primetimo njeno prisustvo. Borba s njom je teška, jer larve žive u biljnom tkivu i tako su zaštićene. Potrebno je učiniti sve da se ne pojave.

Napadnute biljke venu, izgledaju kao da pate od nedostatka vode. Ako ni posle zalivanja ne vidimo oporavak, onda se radi o ovoj štetočini.

Štetu nanose larve

Prezimljava u formi lutke, a tokom proleća se javlja imago. Hrane se na cvetovima breze, maslačka, a najviše ih ima kada cveta jorgovan. Odrasle jedinke su slične običnoj muvi i hrane se nektarom raznih biljaka. Posle desetak dana ženke polažu jaja na vrat korena što bliže zemlji ili na površinu zemljišta što bliže biljci. Kada se ispile larve, ubušuju se u koren gde se hrane, rastu i razvijaju. U jednom korenu može biti više njih.

Mlade biljke propadaju, jer im je uništen koren. Veće slabo napreduju, glavice se ne formiraju, a ako se i formira ona bude sitna i mekana.

U godinama jake pojave mogu nastradati i glavice (Foto: Depositphotos/bloodua)

Važne su preventivne mere

U suzbijanju ove štetočine i zaštite useva kupusnjača veliki značaj imaju preventivne mere. Kako prezimljavaju lutke u površinskom sloju zemljišta preporučuje se duboko oranje. Tako će one dospeti dublje u zemlju gde su nepovoljni uslovi za njihov opstanak.

Posle berbe se sakupljaju biljni ostaci. Poštujte plodored i na istoj parceli ili gredici uzgajajte kupusnjače posle četiri godine. Posle napadnutog useva uzgajaju se neven, kopar, kadifica. Ove vrste čiste zemljište i svojim mirisom teraju štetočine. Pokazalo se izuzetno efikasnim da kada se kadifica zaore pre kupusa, on tada manje pati od napada raznih štetočina.

Koje su biljke dobre, a koje loše komšije u bašti?

Oko podnožja glavica postavlja se kartonski krug ili plastični prečnika 10 cm koji sprečava odlaganje jaja.

Kolebanje temperature negativno deluje na razvoj lukove muve, propada veliki broj jaja. Posipanje pepelom po zemlji i oko biljke tera ženke. Upotreba azotnog đubriva ne odgovara štetočini.

Od prirodnih lekova dobrim se pokazao rastvor lovora. Uzme se 10 grama listova i prokuva u litar vode. Dobijenim preparatom obavite tretiranje zemlje oko biljaka i samih biljaka. Dobrim se pokazalo da se lišće lovora baci oko njih, jer ima miris koji ne odgovara kupusnoj muvi. Pomaže i postavljanje klopki za odrasle pre polaganja jaja. Prirodni neprijatelji su trčuljci i bubamare.

Od insekticida se koriste granulisana sredstva koja se apliciraju u zemlju ili sadne rupe, ali i tečni preparati za tretiranje zemljišta i biljaka.

Autor naslovne fotografije: Depositphotos/Toxitz/Wirestock


Povezana biljna vrsta

Kupus

Kupus

Engleski naziv: Cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.

Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pupoljak nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvetno stablo... Više [+]

Tagovi

Delia radicum Štetočina kupusa Kupus uvenuo Duboko oranje Plodored Uzgoj kupusa Kupus Posipanje pepelom Rastvor lovora Kupusna muva Preventivne mere


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.