Larve hrušta prezimljuju u zemlji, a započinju s intenzivnom ishranom kada temperature zemljišta dosegnu od osam do 10°C. Hrane se, na primer, krtolom krompira, ali ne buše hodnike već uzrokuju nepravilne ugrize na površini.
Izrazito topla zima omogućila je brojnim zemljišnim štetočinama da prezime, a među njima je i majski gundelj ili hrušt (Melolontha melolontha). Njegova larva se naziva grčica, nalazi se u zemljištu, te pričinjava štete na korenu i krtoli povrtarskih kultura, a najviše voli korenje zeljastih biljaka.
Larve hrušta prezimljuju u zemlji, a započinju s intenzivnom ishranom kada temperature zemljišta dosegnu od osam do 10°C. Hrane se, na primeri, krtolom krompira, ali ne buše hodnike već uzrokuju nepravilne ugrize na površini. Bele su boje sa smeđom glavom i tri para vrlo razvijenih nogu, a zbog svog savijenog, zgrčenog tela su dobile naziv - grčice.
Odrasli insekti se pojavljuju u aprilu čim temperatura vazduha pređe 20°C, a hrane se lišćem stablašica i grmova. Od voćnih vrsta najradije napadaju trešnju, marelu, kupinu, malinu i jagodu, a ponekad mogu uzrokovati potpuni golobrst. Ženke hrušta u nekoliko navrata polažu jaja u zemlju, najradije na oranicama i baštama.
Što se tiče zaštite, samo se u retkim slučajevima sprovode hemijska tretiranja. Treba prihvatiti biološku ravnotežu i ne treba uništavati sve za šta mislimo da pravi štetu, a hruštevi izuzetno u retkim slučajevima nanose veće štete. Takođe, oni su bitna karika u biološkom lancu i hrana za brojne ptice, a njihovi prirodni neprijatelji su ježevi, krtice, rovci, vrapci i čvorci.
Odbija ih i beli luk pa se kao međukultura na gredicama preporučuje njegova sadnja, iako u nekim slučajevima mogu napasti i njega. Kako jako vole korenje salate, upravo nju možemo koristiti kao mamac i posejati na krajevima gredica kako bi se grčice tu hranile, te ih tako odvratili od ostalih kultura.
Ukoliko ih u zasadu ili povrtnjaku nemate puno, možete ih iskopati i sakupiti, a preporučuje se i češće okopavanje zemljišta.
Od alternativa zemljišnim insekticidima za kontrolu i suzbijanje zemljišnih štetočina na poljoprivrednim kulturama, vrlo uspešno se koriste entomopatogene nematode Steinernema carpocapsa i Heterohabditis bacteriophora.
One su mikroskopski jednostavni organizmi koji aktivno parazitirajući ulaze u telesnu šupljinu kroz prirodne otvore, gde se razmnožavaju i zatim agresivno izlaze usled čega se štetočina ugiba.
Grčice hrušta, za razliku od štetočina koji oštećuju nadzemne delove biljke koje lako uočavamo i suzbijamo kurativno, celi ili veći deo života sprovede u zemljištu, teško se i na vreme uočavaju pa se suzbijanje mora sprovoditi preventivno - pre ili sa setvom. Ukoliko nakon setve ili nicanja kulture nastanu štete, nema mogućnosti suzbijanja.
Kada se nađe više od jedne grčice po m2 mogu se sprovesti mere zaštite pre, odnosno za vreme sadnje unošenjem u zemlju insekticidnih granula.
Zaštitite baštu od rovca - zamkama, uljem, usoljenom ribom, mačkama...
Osim grčica hrušta, javljaju se još i rovci, zemljišni crvi i komarci, a svi oni žive u tlu ili na njegovoj površini praveći štete na korenu, krtolama, lukovicama ili korenovom vratu biljke. Poput grčica i oni su opasni tek kada se pojave u velikim populacijama, jer tada u kratkom vremenskom periodu mogu da prorede sklop ili potpuno unište povrtnjak.
Tagovi
Autorka