Rasad različitih vrsta povrća ima različite zahteve prema temperaturi zemljišta i vazduha. Paradajz je vrsta koja se prva sadi jer je za rasad paradajza dovoljna temperatura zemljišta od 8 do 10°C. Za pariku i patlidžan zemljište treba da su ugreje, a sadnja se obavlja kada je temperatura zemljišta 15°C.
Maj je mesec sadnje rasada povrća u bašti. Sadnja rasada na stalno mesto kod mladih biljaka izaziva jak stres i treba sve učiniti kako bi taj stres bio što manji. Mlade biljke trebaju biti dobro razvijene, zdrave, dobro razvijenog korena. Uslovi u periodu sadnje trebaju biti što povoljniji kako bi prijem mladih biljaka bio što bolji.
Nakon sadnje na otvorenom, povećava se transpiracija mlade biljke, a gubitak korenovog sistema može biti i do 85%. Zbog toga je veoma važno da su biljke dobro razvijene, a uslovi odgovarajući.
Biljke koje sadimo ne bi trebale biti ni premlade ni prestare. Star rasad bolje se ukorenjava, ali sporo napreduje, gubi rodni potencijal. Suviše mlad rasad teže se ukorenjuje, skloniji je pojavi ožegotina i propadanju.
Optimalno razvijen rasad polako se prilagođava stalnom mestu i uslovima spoljne sredine. Proces kaljenja treba da je obavljen pre sadnje.
Rasad različitih vrsta povrća ima različite zahteve prema temperaturi zemljišta i vazduha. Paradajz je vrsta koja se prva sadi, jer je za rasad paradajza dovoljna temperatura zemljišta od 8 do 10°C. Za pariku i patlidžan zemljište treba da su ugreje, a sadnja se obavlja kada je temperatura zemljišta 15°C.
Nekoliko sati pre sadnje potrebno je zaliti saksije i kontejnere sa rasadom kako bi se koren sa zemljom izvadio neoštećen.
Sadnju ne obavljati po suvom i sunčanom danu. Najbolje je sadnju na malim parcelama obaviti kada je oblačno ili pred kišu. Ukoliko je dan suv i osunčan sadnju obavite pred veče. Sadnju po vetrovitom vremenu treba izbegavati jer vetar povećava transpiraciju i stres koji mlade biljke doživljavaju.
U maju je još uvek moguća pojava mraza i posađen rasad treba zaštititi. Kao zaštitu možemo koristiti agrotekstil, plastične flaše, papirne fišeke, namenska zvona za zaštitu biljaka.
Rasad paradajza sadi se dublje. Razlog tome je što paradajz razvija korenje na delu stabla koji zatrpamo zemljom. Na ovaj način dobijamo biljku sa jakim korenovim sistemom.
Ukoliko biljka na posađenom mestu propadne, posadite novu, ali pazite da bar 10cm udaljite novu jamu za rasad kako bi izbegli patogene mikroorganizme ili štetočine koji su doveli do propadanja prethodne biljke.
Kako bi sprečili propadanje rasada celera i kupusnjača, možemo biljke nakon sadnje zaliti rastvorom divizime.
Prvu prihranu posađenih biljaka obavite dve nedelje nakon sadnje jer će do tada da razviju novo korenje koje će biti spremno da usvoji hraniva.
Tagovi
Autorka