Za veoma rodnu vignu kaže se da su 4 biljke dovoljne za prehrane četvoročlanu porodicu.
Vigna (Vigna unguiculata var. sesquipedalis) je jednogodišnja povrtarska kultura koja spada u porodicu mahunarki, a poznata je pod nazivima: Metarska mahuna, Kineska mahuna, Zmijski pasulj, Mahuna metrenjača, Azijska mahuna. Potiče iz suptropskog i tropskog područja jugoistočne Azije, Tajlanda i juga Kine, gde se mnogo koristi u gastronomiji i narodnoj medicini. Po izgledu je veoma slična pasulju puzavcu, ali se odlikuje većom rodnošću i drugim karakteristikama koji je čine superirornijom kulturom.
Biljka je penjačica i može dostići dužinu preko 2 metra. Kao i ostale mahunarke i vigna obavlja azotofiksaciju preko korena. Listovi su slični listovima običnog pasulja. Mahune mogu biti duge 30-100cm i formiraju se intenzivnije nego što je to slučaj kod običnog pasulja mahunara. Boja mahuna je zelena ili ljubičasta. Jedna mahuna sadrži 8-30 zrna.
Mahune se formiraju u parovima. Zrno vigne je sitno, crno, može biti različitog oblika (okruglo, bubrežasto) u zavisnosti od sorte. Biljke su veoma rodne. Za vignu se kaže da su 4 biljke dovoljne za četvoročlanu porodicu.
Mahune vigne su bogate proteinima, skrobom, vitaminima (A, C i B kompleksa), mineralima (gvožđem, kalcijumom) i raznim drugim materijama neophodnim ljudskom organizmu.
Konzumiranje mahuna vigne je naročito korisno za ljude koji imaju problema sa bubrezima, žučnom kesom, srcem i jetrom. Vigna je pogodna i za ljude koji imaju problema sa gastritisom, jer ne menja kiselost kao obični pasulj mahunar.
Biljka je osetljiva na nisku temperaturu i mraz. Zato se setva obavlja kada prođe opasnost od mraza. Dobri predusevi vigne su: kupusnjače, krompir, paradajz i krastavci. Za njeno gajenje su najpogodnija rastresita zemljišta, blagokisele reakcije sa pH 6,5-7.
Seme je pre setve potrebno dezinfikovati u čaju od kamilice ili u rastvoru kalijum-permanganata u trajanju od 15-20 minuta. Ukoliko dezinfekciju obavljate potapanjem u rastvor kalijum-permanganata posle je potrebno seme dobro isprati. Seme klija na temperaturi 15-17ºC, a setva se obavlja na dubini od 4-6cm u zavisnosti od kvaliteta zemljišta. Međuredni razmak se kreće oko 80cm, a razmak u redu 30-70cm u zavisnosti da li se setva obavlja redno ili u kućice.
Vigna je otporna na sušu za razliku od drugih mahunarki i u uslovima suše bolje rodi od klasičnih mahuna.
Nije zahtevna kada je reč o svetlosti, odnosno dobro podnosi senku i hlad. Za rast joj je potrebno obezbediti visok naslon u obliku špalira, piramida, lukova, tunela. Tokom vegetacije usev je potrebno okopavati, đubriti i navodnjavati. Donji spratovi biljke se mogu orezivati kako bi se doprinelo boljem rastu, razvoju i produktivnosti. Na isto mesto može se posejati tek nakon 3-4 godine.
Mahune se beru dok zrno ne bude veće od zrna pšenice. Berba se obavlja svakog dana i to treba treba činiti pažljivo jer se na mestu formiranja mahuna stvaraju novi cvetovi koji će dati nove mahune. Tokom vrelog leta mahune dospevaju za berbu nakon 60 dana od setve.
Od bolesti na vigni se mogu pojaviti rđa, pepelnica, virusna oboljenja, a od štetočina najčešće se javljaju grinje i lisne vaši.
Tagovi
Autorka