Pretraživanje tekstova
Više od 50 odsto ovogodišnjeg roda trune u zemljištu jer farmeri nisu uspeli da pokupe krompir. Nikada nisam videla ni tako malo jesenje setve u svom radnom stažu, rekla je Minet Baters, predsednik Nacionalnog saveza poljoprivrednika Velike Britanije.
Velika Britanija mogla bi se suočiti sa nestašicom krompira, ali i drugog povrća zbog velikih poplava uzrokovanih lošim upravljanjem rekama, odnosno zbog izvlačenja peska i šljunka iz njihovih korita."Više od 50 odsto ovogodišnjeg roda trune u tlu jer farmeri nisu uspeli da pokupe krompir. Nikada nisam videla ni tako malo jesenje setve u svom radnom stažu", rekla je Minet Baters, predsednik Nacionalnog saveza poljoprivrednika.
Ta zemlja inače je u potpunosti samodovoljna kada je u pitanju krompir pa bi nestašica mogla uzrokovati veliko povećanje cena, ali i nedostatak tog povrća u supermarketima. Posledično, verovatni će nedostajati i semenskog krompira za prolećnu setvu što će problem razvući i na sledeću godinu.
Poplavama bi mogli biti pogođeni i usevi kukuruza i kelja pupčara. "Poljoprivrednici će učiniti sve što je moguće kako ne bi nedostajalo kelja pupčara i krompira za Božić", rekla je Baters istaknuvši kako Agencija za životnu sredinu mora sarađivati sa poljoprivrednicima kako bi osigurali da se poplavljene reke isuše i da voda ravnomerno teče po čitavoj zemlji, piše telegraph.co.uk.
"Moramo napraviti radikalne promene u načinu na koji upravljamo vodama. Ovo do sada je najgori način. Moramo poboljšati sistem proizvodnje hrane, kako za poljoprivrednike tako i za naše kupce. Agencija mora raditi u saradnji sa nama kako bi se osiguralo da voda može ravnomerno teći jer u mnogim delovima Velike Britanije imamo previše vode dok je u drugim delovima ima premalo", naglasila je.
Pojasnila je da, kako bi se izbegle poplave koje će uzrokovati nestašicu hrane u budućnosti, Vlada mora dati prostora tom pitanju, uključujući proširenje reka i pravilno održavanje. "Moramo imati političke ambicije da vodu tretiramo odgovorno."
Kada je reč o krompiru, on je uz pšenicu najčešći usev u Velikoj Britaniji i drži peto mesto na lestvici proizvođača te žitarice u Evropskoj uniji, a 11. u čitavom svetu. U 2018. godini proizveli su 4.887 hiljada tona krompira. Već prošle godine su beležili pad za 1.156 hiljada tona u odnosu na 2017. godinu, odnosno pad od 13% u odnosu na petogodišnji prosek (2013.-2017., 5.619 Kt).
Dakle, prošla godina za proizvodnju krompira u Velikoj Britaniji bila je najniža od 2012. godine, piše potatopro.com.
Krompir je česta namirnica na jelovniku Britanaca, a jedno od najpoznatijih jela je Fish and Chips (riba sa krompirićima). Uz kelj pupčar, kesten, umak od brusnice, ćurku, svinjetinu i druge namirnice neizostavan je deo prazničnog (novogodišnjeg i božićnog) jelovnika.
Tagovi
Britanski krompir Poplava Loša godina Krompir trune Upravljanje rekama Minet Baters
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.