Pretraživanje tekstova
Džinovski puževi su na Floridi prvi put primećeni 2011. godine i od tada se čine veliki napori za njihovo suzbijanje, a hrane se - svačim!
Poreklom iz istočne Afrike, poznati pod svojim latinskim nazivom Achatina Fulica, džinovski puževi su postali pošast za američke useve. Dugi i do 20 centimetara, osim po napadima useva, ove štetočine su spazili i kako nagrizaju temelje kuća.
Grubo govoreći, ti puževi jedu sve na šta naiđu - obrstiće povrće, pojesti voće, lišće, stabljike i korenje. Na Floridi ih trenutno smatraju glavnom i najopasnijom štetočinom. Poznato je da ponekad, iz još neutvrđenih razloga, jedu kamenje i pesak. Poješće i kosti, a u nekim slučajevima i druge primerke svoje vrste.
Budući da je reč o hermafroditu kome ne treba partner, brzo i često se razmnožava u svojih devet godina, što mu je prosečni životni vek.
Ono što naročito zabrinjava je činjenica da ovaj puž može da bude prenosilac bolesti od kojih i čovek može da se razboli. Neke, pri tom nisu toliko beznačajne, poput meningitisa.
Ovi džinovski puževi su na Floridi prvi put primećeni 2011. godine i od tada se ulažu veliki napori za njihovo suzbijanje.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da su u njihovom suzbijanju postigli pomak. U poslednjih nekoliko godina uspeli su da unište 150.000 primeraka te invazivne vrste, a indikacije pokazuju stalan pad populacije. "Program iskorenjavanja je veoma efikasan i pokazuje činjenicu da je broj prikupljenih puževa nedeljno pao sa nekoliko hiljada u jednom trenutku na jednocifren broj" - javljaju američki naučnici.
Koliko je situacija kritična, govori u prilog i činjenica da za pronalaženje ovih puževa koriste i pse tragače. Puževe naročito privlače područja s bujnim zelenilom, kojih na Floridi ima beskonačno mnogo.
Foto: modernfarmer.com/billy1125
Tagovi
Štete od puževa Invazivna vrsta Divovski puževi Florida Hermafrodit
Autorka
Više [+]
Marina je urednica u Agroklubu, specijalizovana za agrobaze. Diplomirani je magistar agronomije.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.