Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj pasulja
  • 30.04.2015. 13:20

Pasulj, sirotinjska hrana ali dobra zarada

Srednji Banat je pogodan za proizvodnju pasulja i uz povoljne meteorološke uslove i primenu potpune agro-tehnike može se proizvesti i 3,5 tone pasulja po hektaru.

Foto: depositphotos.com
  • 2.351
  • 34
  • 0

Ravni Topolovac teritorijalno pripada srednjobanatskoj opštini Žitište. U 405 domaćinstava živi 1.105 stanovnika. Osnovna karakteristika ovog sela je da se većina meštana bavi proizvodnjom pasulja. Ova tradicija duga je više od 20 godina i tokom dve decenije proizvodnja je modernizovana.

Ne tako davno, ravnotopovačkim ulicama se nije moglo proći od pasulja prostrtog po asfaltu, gde se on raznim alatkama lupao i provejavao. Danas ovakvih slika nema, posao se obavlja mašinski.

Iako se za pasulj kaže da je sirotinjska hrana, proizvodnja ove mahunarke Ravnotopolovčanima donosi dobru zaradu. Od pasulja se na jednom katastarskom jutru može zaraditi od 2.000 do 2.500 evra. Ali, tržište je promenljivo, te je pre četiri godine zarada od pasulja i kuruza bila izjednačena, uprkos činjenici da su ulaganja u proizvodnju pasulja mnogo veća, a potrebno je i više manuelnog rada. Ovako priču o Ravnom Toplovcu započinje Mladen Žuža, predsednik Udruženja proizvođača pasulja iz ovog sela.

Opstali najuporniji

Ovaj domaćin se poljoprivredom bavi celog života. Prvo je pomagao roditeljima jer je bio zaposlen u Robnoj kući Beograd. Ova trgovinska kuća je propala 1993. godine, a Mladen je tek pre pet godina ostvario pravo na penziju. Tada je i registrovao svoje poljoprivredno gazdinstvo veličine 7,5 hektara. Osim pšenice i kukuruza, naš domaćin obavezno seje i pasulj. Njegova porodica broji šest članova, a osim unuka koji ima svega tri godine, svi ostali ukućani su uključeni u rad na imanju. Po potrebi Žuža angažuje i sezonske radnike.

"Ovog proleća pasulj će u ataru Ravnog Topolovca biti posejan na približno 150 hektara. To je znatno povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 90 hektara, ali daleko je to od rekordnih skoro 450 ha zabeleženih pre sedam godina. Ja sam pre nekoliko dana završio setvu pasulja na 2,5 hektara, što je za 1,5 hektar više nego lane", navodi Žuža i dodaje da je prodaju prošlogodišnjeg roda završio nedavno.

Otkupnom cenom od 280 dinara za kilogram je bio zadovoljan, mada je bilo ucena od strane nakupaca, kojima ravnotopolovčani i prodaju svoju robu jer nemaju unapred obezbeđenog kupca. Prošla proizvodna godina je bila loša za pasulj, kao i za druge biljne kulture koje su se našle na njegovom njivama, ali ipak je ostvario solidan prinos od 1,7 tona po hektaru. Srednji Banat je pogodan za proizvodnju ove mahunarke i uz povoljne meteorološke uslove i primenu potpune agro-tehnike može se proizvesti i 3,5 tone pasulja po hektaru.

Nekontrolisan uvoz - najveći problem

"Uvoz pasulja iz Kine, Kazahstana pa i Etiopije, po cenama koje su znatno niže od naših proizvođačkih, značajno nam je ugrozio proizvodnju. Ali, zbog nutritivnih vrednosti robe potrošači sve više žele naš pasulj. Cenom prošlogodišnjeg roda sam bio zadovoljan, ali mi, domaći proizvođači, nismo bili konkurentni na tržištu jer su veliki kontingenti uvezeni po ceni od jednog evra. Mi možemo biti konkurentni ukoliko ministarstvo poljoprivrede obezbedi adekvatne subvencije za povrtarsku proizvodnju jer imamo daleko veća ulaganja i veći rizik u odnosu na suvo ratarenje", kaže Žuža.

Slavonac i Sremac Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada i domaće, ravnotopolovačke sorte su najzastupljenije u ovom selu. Novosadski Poljoprivredni fakultet želi da pomogne ovim proizvođačima da zaštite geografsko poreklo svog domaćeg pasulja jer je to jedini način da se njihova roba izvozi. A da je ovo neophodnost potvrđuje i podatak da postoji mogućnost da se ovaj pasulj preko Slovenije izvozi za Nemačku, što će verovatno biti i sprovedeno u delo ove godine.

Mladima treba pomoći

Na pitanje da li mladi ljudi imaju perspektivu na selu, naš domaćin kaže da je jako teško mladom čoveku da se odluči da ostane na svom imanju, pre svega zbog nesigurnosti i neizvesnosti u proizvodnji.

"Godinama unazad cene repromaterijala se povećavaju, dok su otkupne cene npr. žitarica, već nekoliko godina iste. Ako država misli da mladi ljudi trebaju egzistenciju za sebe i svoju porodicu da obezbeđuju na selu, mora im pomoći. Najpre tim ljudima treba dati od 20 do 25 hektara državne zemlje, a država treba da im pomogne da kupe neophodnu mehanizaciju koju će otplaćivati po prodaji roda. Subvencionisanje dela kamate poljoprivrednih kredita nije rešenje", zaključuje Žuža.

Dodaje i da je razočaran nebrigom države o seljaku koji je prepušten na milost i nemilost nakupcima, trgovinskim kućama i prerađivačima. Takođe je i skeptičan prema najavljivanim poboljšanjima koja bi domaćem agraru doneo ulazak Srbije u EU.

Foto: depositphotos.com; xalanx


Tagovi

Uzgoj pasulja Zaštita geografskog porekla Mladen Žuža Ravni Topolovac Dobra zarada Udruženje proizvođača pasulja Uvoz pasulja Povrtarska proizvodnja Domaći agrar


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin