• Socijalno preduzetništvo
  • 19.11.2019. 16:00
  • Južnobački okrug, Vojvodina, Bečej

Plastenička proizvodnja za izvesniju budućnost Drljana

"Socioagro" - društveno preduzetništvo i poljoprivredna zajednica naziv je dvogodišnjeg prekograničnog IPA projekta koji u Drljanu sprovodi neprofitna organizacija "Kathaz" iz Segedina i Fondacija "Poverelo" iz Hajdukova.

Foto: Zorana Bogdanović
  • 226
  • 15
  • 0

Program usmeren ka porodicama koje imaju finansijske poteškoće, kao i ka deci sa nezaposlenim roditeljima kojima je neophodna pomoć po pitanju obrazovanja, zasniva se na modelu socijalnog preduzeća i obuhvata treninge, obuke i edukaciju u oblasti poljoprivredne proizvodnje.

"Želimo da pomognemo porodicama koje su u stanju socijalne potrebe i koje se nalaze na životnom raskršću. Želeli bismo da stečeno znanje prenesemo roditeljima i deci, kako bi zajednički unapredili uslove u kojima žive," kazao je Lajoš Konde, direktor neprofitne organizacije "Kathaz"Segedin.

U fokusu plastenička proizvodnja

U okviru projekta na poljoprivrednom zemljištu Fondacije "Poverello" izgrađena su dva montažna plastenika i to na površini od 630 metara kvadratnih. Učesnici obuka su praktično znanje sticali radeći u plastenicima, gde su učili kako da uzgajaju papriku, kupus, paradajz i spanać.

Za potrebe plasteničke proizvodnje od juna prošle godine zaposleno je petoro stanovnika iz Drljana. Među njima je Mile Almaši, koji se inače trinaest godina bavi uzgojem kupusa. Kako kaže, ove godine ima oko 7.000 strukova. Najpre je uzgajao futoški kupus, a od ove godine ima i marloo, kojim je kaže veoma zadovoljan. Zahvaljujući ovom projektu odvažio se da i sam započne plasteničku proizvodnju.

"Za početak kupio sam malu foliju od 150 kvadrata. Krenuo sam sa uzgojem paprike i baš sam bio zadovoljan. Planiram da u martu posadim rani paradajz. Razmišljam da isto učinim sa kupusom. Planiram da konkurišem kod Fondacije Prosperitati za izgradnju plastenika od 1.000 kvadrata i da u svoju proizvodnju uvrstim još kultura. Čovek se uči dok je živ“, kaže Mile Almaši.

Program je usmeren ka porodicama koje imaju finansijske poteškoće

Tehnologija gajenja spanaća

Osim praktičnog rada u plastenicima, organizovane su i teorijske obuke o procesu gajenja različitih povrtarskih kultura. Jedna takva ticala se tehnologije gajenja spanaća, koji u plasteniku dolazi kao zimska kultura.

Spanać ne zahteva da se plastenici greju. Nema potrebe za prihranom ili folijarnom prihranom. Samo da se vodi računa o zalivanju i o korovima, naročito u početnim fazama razvoja spanaća. Kada se pojave radi se mehaničko uklanjanje korova“, kaže Emilija Tot, diplomirani inženjer zaštite bilja.

Pre deset dana je počela setva. U proizvodnji spanaća nisu koristili nikakva mineralna đubriva, niti bilo kakvu prihranu. Pre spanaća bila je zasađena kultura koja je lepo đubrena, zbog čega nije bilo potrebe za dodatnim đubrenjem sa azotnim đubrivima.

"Svaki dan otvaramo vrata plastenika kako bi provetrili prostor i održali konstantu temperature, koja pogoduje spanaću u ovom delu vegetacije - između 16 i 18 stepeni. Ukoliko se plastenik redovno vetri nadamo se da neće doći do pojave nekih bolesti, zato što relativna vlažnost vazduha neće biti velika, neće biti uslova za pojavu gljivičnih bolesti. Ako, pak, primetimo pojavu štetočina trudićemo se da je suzbijemo biološkim preparatima, jer ostali preparati imaju dugačke karence," objašnjava Emilija Tot.

Spanać je sada u fazi nicanja. Očekuje se da će početkom decembra početi da razvija rozetu i listove koji mogu da se ubiraju.

Usevi korišćeni sa ishranu siromašne dece

Razvijanjem preduzetničkih sposobnosti učesnici će biti osposobljeni da upravljaju rizikom, da procenjuju neophodna ulaganja i uštede koje mogu ostvariti u svom poslovanju. Sa druge strane, resursi korišćeni u proizvodnji upotrebljeni su u humanitarne svrhe.

"Projekat koji je trajao dve godine završava se 1. januara 2020. To, međutim, neće značiti da ćemo završiti sa plasteničkom proizvodnjom. Fondacija "Poverelo" ima tri "Lurkokuće“ u Vojvodini pod čijim okriljem se nalazi sedamdesetoro siromašne dece. Većina poljoprivrednih proizvoda korišćena za potrebe kuhinje "Lurkokuća“. Zato nastavljamo sa ovom vrstom proizvodnje“, objasnio je Gergelj Barnabaš, menadžer projekta.


Foto prilog


Tagovi

Socioagro Socijalno preduzetništvo Drljan Plastenička proizvodnja Lajoš Konde Mile Almaši Emilija Tot Gergelj Barnabaš


Autorka

Zorana Bogdanović

Više [+]

Diplomirana novinarka. Sarađivala kao novinarka, dopisnica i reporterka za nekoliko različitih medija. Najviše voli teme o životu, radu i problemima, "običnog" čoveka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kad ti Agroklub pomogne u determinaciji :)