Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj belog luka
  • 01.09.2019. 16:00

Porodica Mihok iz Vrbice poznati prerađivač prolećnog belog luka

Porodica Mihok iz severnobanatskog sela Vrbice poznati je proizvođač belog luka i pravljenja različitih prerađevina od ove biljke. U proizvodnji su glavni sinovi glave porodice Arpada, ali uz njegovu veliku pomoć.

Foto: Depositphotos/DLeonis
  • 517
  • 19
  • 0

Prolećni beli luk porodica Mihok uzgaja na površini od dva hektara. Od ovog povrća počeli su da prave različite vrste prerađevina, a u planu im je da taj posao pretvore u brend. Njihov luk ima zaštićeno geografsko poreklo.

Trenutno je proizvodnji najviše posvećen mlađi Arpadov sin Mikloš, jer je njegov stariji brat zbog posla odsutan iz države. Ipak, Miklošu dosta pomaže otac Arpad koji je nakon odlaska u penziju počeo da se bavi pre svega uzgajanjem voća, ali je ipak ostao dosledan i uzgajanju belog luka.

Proizvodnja belog luka unosan je, ali zahtevan posao

Vrbički prolećni beli luk nema genetskih modifikacija

Vrbica je mesto koje je u vreme Jugoslavije bilo veoma poznato po proizvodnji belog luka, a Arpad nije hteo da izneveri dugu tradiciju svog rodnog mesta, te je nastavio da se bavi prozvodnjom ove povrtarske kulture. Sinovi su ga u tome i nasledili.

"Proizvodimo isključivo prolećni beli luk, koji su naša porodica i druge porodice koje su se nekada naselile u Vrbici doneli sa sobom iz predela Tokajskog vinogorja. Vrbički prolećni beli luk nema genetskih modifikacija, nije ukrštan sa drugim semenima, nego je ostao kao nekada, kako su ga naši preci doneli. Zato smo i uspeli pre tri godine, da vrbički beli luk dobije zaštićeno geografsko poreklo," objašnjava Arpad.

Ovo domaćinstvo proizvodi pastu od belog luka, ukiseljeni beli luk, a u planu im je da asortiman prerađevina od belog luka prošire i na pravljenje ulja od ove biljke, koje bi trebalo da se koristi kao začin hrani.

Prerađevine su počeli da prave pre tri godine. Međutim, još uvek nemaju firmu registrovanu pod njihovim imenom jer su, kako kažu, proces oko otvaranja firme i administrativni deo dugotrajni. Stoga, za sada, proizvode od belog luka prave u okviru svog gazdinstva.

"Već smo pokrenuli postupak da zaštitmo naše proizvode i registrujemo firmu za proizvodnju, za koju se nadamo da će imati plasman na našem tržištu, ali i inostranstvu. Već su prve količine otišle za Mađarsku, Bugarsku, Rumuniju i Makedoniju. Interesovanja ima, ali i specifičnih zahteva pa se tome prilagođavamo. U preradi ne koristimo nikakve konzervanse, nego su sve prirodni sastojci, a i kod proizvodnje belog luka praktično je korišćenje zaštitnih sredstava minimalno, samo prilikom sadnje. Želimo da u narednom periodu u potpunosti pređemo na organsku proizvodnju belog luka, koji uzgajamo na dva hektara," navodi Arpad.

Većinu prinosa prerade i prodaju

Veći deo prinosa porodica Mihok preradi i dalje prodaje. To su uglavnom prerađevine koje smeštaju u teglice, ali prodaju ih i u manjim pakovanjima od pola kilograma i u vidu pletenih venaca.

Proizvode uglavnom prodaju penzionerima za koje imaju i veoma povoljnu cenu, kako kažu. Prolećni beli luk koji uzgajaju, zahvalniji je od jesenjeg belog luka jer, kažu, može da stoji i do juna sledeće godine, dok se onaj jesenji mora iskoristiti u roku od dva do tri meseca najviše.

Velike padavine koje su se pojavile mesec dana nakon sadnje prolećnog belog luka, izazvale su otežano branje te biljke u Vrbici te su Mihoki morali da angažuju više sezonske radne snage. Samim tim, troškovi proizvodnje bili su uvećani, pa su u periodu vađenja ovog luka, Mihoki za tu potrebu izdvojili skoro tri puta više novca nego inače.

"Iskustvo je da kod kasnije sadnje nema uspeha. Sadnja se obavlja ručno, mora se puziti na kolenima, jer drugačije nije moguće, a na svakih pet centimetara treba ubosti jedan čen. Nisam računao koliko čenova treba za jedno jutro ili hektar, ali sam prebrojao da u red dug 300 metara stane oko 6.000 čenova. Jedan radnik u toku dana uspe da zasadi dva reda, zabode 10.000 do 12.000 čenova, što je jako naporan fizički posao," objašnjava Arpad.

Iako je vreme vađenja prolećnog luka uglavnom u drugom delu jula meseca, ove godine proizvođači su morali da sa tim poslom krenu ranije što su izazvale velike padavine. Vađenje je moralo početi ranije da se, zbog velike vlage, glavice luka ne bi raspukle.

Mihoki smatraju da bi odgovarajuća otkupna cena ovog luka trebalo da bude oko tri evra po kilogramu. Međutim, vrednost ove biljke trenutno je oko dva evra po kilogramu. Ipak, nadaju se da će uspeti da ostvare veći profit upravo zahvaljujući proizvodima koje prave prerađivanjem prolećnog belog luka, piše Dnevnik.


Izvori

Dnevnik.rs


Tagovi

Porodica Mihok Prolećni beli luk Proizvodnja prolećnog belog luka Arpad Mihok


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.