"Salatu gajimo isključivo u plastenicima, bez dopunskog zagrevanja, u sezoni isečemo dve do tri ture", kaže povrtar Marko Mijović
Posle duge i hladne zime prvo povrće koje možemo da probamo je zelena salata. Tokom zimskog perioda ovo povrće se uzgaja u plastenicima, a prema rečima povrtara, ne zahteva posebne uslove gajenja, skromna je biljka koja dobro uspeva kod nas.
"Salatu gajimo isključivo u plastenicima, bez dopunskog zagrevanja, u sezoni isečemo dve do tri ture. Sami proizvodimo rasad uglavnom početkom septembra, potom obavezno đubrenje plastenika stajnjakom, zatim sadnja i obavezno i nešto bez čega nema uspešne proizvodnje - navodnjavanje kap po kap", kaže povrtar Marko Mijović iz sela Belosavci kod Topole.
Ističe da se zaštita bilajka sprovode isključivo biološkim preparatima, pa nema bojazni prilikom ishrane.
Mijovići u svojim plastenicima uzgajaju paradajz, papriku i cveće, ali zelena salata je međuusev i dobra prolećna zarada.
Ovaj domaćin je gaji u četiri plastenika i u nekoliko ciklusa proizvede više od 10.000 biljaka.
"Obično proizvedemo između 10.000 i 15.000 biljaka, sa sečom počinjemo tokom zime i već u martu je kraj. Ove godine smo imali dobru potražnju, vozili smo u okolne gradove i na veliko smo prodavali po 40 dinara komad", kaže Mijović.
Podjednako uspešno se može gajiti i na otvorenom, a sadnja počinje upravo s početka proleća. Postoji nekoliko sorti, ali najzastupljenija je majska kraljica.
Zelena salata je veoma cenjena u ishrani zdravih i bolesnih ljudi zbog visoke biološke vrednosti i specifičnog osvežavajućeg ukusa.
Salate su bogate vlaknima koja olakšavaju rad creva, a izuzetno su korisne i u dijetama, jer usporavaju apsorpciju šećera.
Foto prilog
Tagovi
Autorka