Za uspešnu povrtarsku proizvodnju pravilna smena useva je neophodna mera
Veliki broj poljoprivrednih proizvođača na istim proizvodnim površinama godinama gaji iste povrtarske kulture. Neki od njih nemaju adekvatne parcele, dok drugi imaju nepristupačne parcele ili su udaljene od gazdinstva. Savetodavac za povrtarstvo u PSSS Jagodina Dragan Mijušković kaže da je iz ovih razloga sve učestalija pojava bolesti, štetočina i korova koji su karakteristični za određene familije povrća.
"Jedan način borbe je primena pravilnog plodoreda. Za uspešnu povrtarsku proizvodnju pravilna smena useva je neophodna mera", napominje ovaj stručnjak.
Gajenje istih kultura na istoj površini dovodi do nagomilavanja štetnih materija u zemljištu, a trošenje hranljivih elemenata je nepravilno, odnosno jednostrano.
"Primenom pravilnog plodoreda nestaće veliki broj bolesti, štetočina, kao i korova. Ugrožene kulture vraćamo na iste površine tek nakon četiri do pet godina."
Kako kaže, neophodno je napraviti dobar plodored, isplanirati prostornu i vremensku smenu povrtarskih i ratarskih kultura, bitno je voditi računa o pripadnosti vrsta određenim porodicama, odnosno familijama.
"Smenjivati kulture sa različitom dubinom korenovog sistema i sa različitim potrebama za vodom i hranljivim materijama. Sastaviti dobar plodored sa svim elementima kao što su osobine, plodosmena i odmor zemljišta nije jednostavno, jer treba odabrati najpovoljniji način đubrenja i obrade zemljišta, kulture i sorte, vreme setve, sadnje i berbe, kao i način nege useva", kaže Mijušković, dodajući da gajenjem iste kulture ili vrste na istoj površini dolazi do znatnog smanjenja prinosa i kvaliteta, a povećavaju se izvori zaraze bolestima, parazitima i korovima.
"Prekomerna navodnjavanja i orošavanja narušavaju mrvičastu strukturu zemljišta i ubrzavaju mineralizaciju humusa. Zato su kulture koje su zahtevne po pitanju vode, paradajz, paprika, krastavac, kupusnjače, dobre za smenu sa korenastim, lukovičastim i mahunastim povrćem, koje ima manje zahteve za vodom."
On napominje da je često je izostavljena primena organskih đubriva koja su neophodna zbog popravke strukture zemljišta, toplotnih i ostalih biloloških i hemijskih svojstava zemljišta.
"Neke kulture imaju korenske izlučevine koje menjaju sastav zemljišta i nepovoljno utiču na naredne."
Mijušković navodi nekoliko primera smene povrtarskih kultura koje se najčešće gaje u našim baštama.
Izvori
Tagovi
Autorka