Pretraživanje tekstova
Crni luk se ove godine ne zadržava na lageru, već se celokupna količina pakuje za domaće i evropsko tržište.
Prinos i kvalitet crnog luka ove godine su odlični. To nagoveštava i dobru zaradu, posebno ako se u obzir uzme činjenica da je u zemljama EU deficit ovog povrća. Trenutni prinosi su 70 tona po hektaru u ranim lukovima, dok se očekuje preko 90 tona upakovane prve klase roda kasnijih lukova. "Prinos i kvalitet ne mogu jedno bez drugoga. Ne možete imati ekstra kvalitet, a slab prinos, niti obrnuti", kaže za RTV proizvođač iz Despotova Nikola Ajduk.
Crni luk se ne zadržava na lageru, već se celokupna količina pakuje za domaće i evropsko tržište. U Holandiji je, na primer, prinos luka približno 10 tona po hektaru, što je neisplativo za tamošnje povrtare. "Na tržištu nema crnog luka, a kažu da je razlog suša. Sumnjam da je to jedini problem, jer je sve pod ssitemimam za navodnjavanje. Verovatno postoje i drugi problemi, za koje ne znamo. Kako god, dobili smo priliku da sa lukom izađemo na trište u okolini", kaže Duško Mijić iz OZZZ Agronom iz Despotova.
Izvoz na evropsko tržište nadoknadilo bi gubitke našim povrtarima od prošle godine. "Ove godine je cena dobra i kreće se od 25 do 30 dinara za kilogram. Sve zavisi od kupca, količine i utovara. Tako je ove godine. Međutim, prethodnih godina imali smo niske cene i mnogi su odustali. Praktično, sada pokrivamo one troškove koji su nastali u prethodnom periodu", kaže Ajduk.
Visoke temperature odgovaraju luku, jer on suv mora da uđe u magacine i boksove. Kako kaže Ajduk, prija mu i suv vazduh, kao i povetarac: "Svi uslovi su ispunjeni za kvalitetno sakupljanje i lagerovanje crnog luka". Smatra da je budućnost proizvodnje luka velika, jer iako se broj proizvođača samnjuje, površine će ostati iste, odnosno, oni koji ostanu u proizvodnji će se širiti. Veruje i da je rešenje u mehanizovanoj proizvodnji.
Izvori
Tagovi
Crni luk Izvoz Duško Mijić Nikola Ajduk Prinos crnog luka
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.