Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kornišoni
  • 23.08.2022. 16:30
  • Pčinjski okrug, Levosoj, Bujanovac

Proizvodnja kornišona: Kako odoleti plamenjači i ostvariti prinose?

Pojavi plamenjače na kornišonima tokom letnjih meseci kumovali su vremenski uslovi, topli dani i prohladne noći, kao i pojava jutarnje rose.

Foto: Gordana Nastić
  • 1.500
  • 587
  • 2

Otkako je na njivi u Levosoju, nadomak Bujanovca, zasadila 4.000 sadnica kornišona, Jelena Jovanović, praktično ne izbija iz svog zasada zato što uvek ima nešto dodatno da uradi. Ovo pogotovo otkako su plodovi stigli za berbu. Zbog toga je bila prinuđena i da angažuje još nekoliko žena iz sela kako bi na vreme obrala plodove i isporučila ih na otkupni punk Zemljoradničke zadruge "Kosmaj Agrar" u Žbevcu, sa kojom inače, ima ugovor o ovoj proizvodnji, a kojim se obavezala da će im u toku proizvodne sezone isporučiti 16 tona kornišona.

"Cena prve klase kornišona na otkupnom punktu je 100 dinara, druga je 58, a treća 15 dinara po kilogramu i iz tog razloga sam i ušla u ovu proizvodnju", priča Jovanovićeva.

Teški za proizvodnju

A koliko je u stvari ova proizvodnja teška i koliko ona zapravo ne zna ništa o njoj videla je tek kada su se na njenim biljkama pojavili prvi znaci plamenjače.

"Do tog trenutka mogla sam da se nosim sa svim propratnim problemima koji su pratili proces proizvodnje počevši od setve kornišona, pa do sadnje, postavljanja sistema kap, po kap, podizanja zaperaka kornišona na špalir. Međutim, kada se u cvetovima biljaka pojavio trips, a na listovima plamenjača i kada su počeli da se suše uhvatila me panika."

Proizvodnja ovih krastavaca je izazovna

Pojavi plamenjače tokom letnjih meseci kumovali su vremenski uslovi, topli dani i prohladne noći, kao i pojava jutarnje rose. Zaštitu krastavaca, prema preporuci stručnjaka, praktično treba početi nakon nicanja posle pojave prvih listova, kada treba koristiti fungicide na bazi aktivne materije propamokarb - hidrohlorida, zatim preventivne fungicide na bazi mankozeba, bakar iz bakar - hidroksida.

U fazi intenzivnog porasta biljke treba primeniti i lokal - sistemične fungicide, preventivno pre prvih simptoma za zaražavanje. Na početku treba koristiti preparate sa dužom karencom, a kako se približava berba, fungicide sa kraćom karencom. Protiv plamenjače se treba boriti i preventivnim tretmanima, a primena ovih preparata daje zadovoljavajuće rezultate samo ukoliko se primene pre prvih zaraza preventivno.

Borba i dalje taje

Zahvaljujući sredstvima koji su joj preporučili ljudi koji znaju da se bore protiv plamenjače naša sagovornica je uspela donekle da oporavi svoje biljke i nastavi berbu. Laknulo joj je kada je videla da na biljkama rastu novi zaperci i pojavljuju se cvetovi i to je bio znak da se može nadati novim količinama.

Biće još da se ubere

Nažalost, njena borba sa plamenjačom traje i danas. Kaže da joj veliki problem u svemu tome stvara i njeno neiskustvo, zbog čega oni koji poznaju ovaj posao umeju da je zbune pojedinim savetima, a koji i te kako loše mogu da se odraze na njenu proizvodnju.

Đubrenje raditi prema analizi zemljišta

Kako da u svom zasadu dobije maksimalan prinos naša sagovornica dobija savete i od Nade Lazović Đoković, savetodavca za ratarstvo u vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi, koja ističe da zbog visoke cene đubriva, ali i ostalog repromaterijala, ne treba proizvodnju prepustiti slučaju nego đubrenje raditi prema analizi zemljišta.

"Kornišoni su toploljubive biljke i ne usvajaju hranu ispod 16 Celzijusovih stepeni, pa ispod ove temperature ne treba ni đubriti, a voda za navodnjavanje ne treba da ima EC vrednost višu od 1,5. Najefikasniji period za navodnjavanje je od šest sati ujutro do 15 i 30 popodne", kaže Lazović Đoković i dodaje da se različiti tipovi zemljišta razlikuju po propustljivosti i zadržavanja vode pa u skladu s tim treba prilagoditi količine vode potrebne kornišonima. Peskovita zemljišta ilovasta 1,0 - 1,5 litara po dužnom metru, glinovita zemljišta 1,3 - 2,0 litara po dužnom metru.

Količine vode se određuju prema tipu zemljišta

Đubriva koja se koriste za prihranu kornišona moraju biti 100 odsto rastvorljiva, inače mogu da začepe kapajuće trake. Većina đubriva sa izuzetkom onih koja sadrže kalcijum i fosfor mogu se mešati i koristiti za prihranu kornišona. Đubriva koja sadrže kalcijum moraju se primenjivati odvojeno od ostalih kompleksnih đubriva koja sadrže fosfor.

"Treba pažljivo pratiti nedostatak ili višak hraniva. Često se dešava da problem nije nedostatak nego to mogu biti oštećenja korena ili visoka temperatura. Nedostatak azota dešava se najčešće na peskovitim zemljištima ili kada koristimo stajsko đubrivo. Simptomi su žućkasto lišće i plodovi, tanka stabljika i mali broj izdanaka."

Najvažniji odnos elemenata

Višak azota, po njenim rečima, karakteriše tamno - zeleno lišće, kratke internodije, loše zametanje plodova i braon korenove dlačice. Ako se ovi simptomi zapaze kada se vrši preterano zalivanaje onda treba smanjiti isto i to postepeno da ne bi smo prouzrokovli oštećenja od preterane zaslanjenosti.

Prvi simptomi nedostatka kalijuma se mogu zapazii na nižim listovima gde se pojavljuje žutilo koje je uočljivo na ivici lista. Nervatura ostaje zelena. Prekomerna količina kalijuma ili azota može uticati na smanjenje količine fosfora. Prekomerna količina kalijuma može podstaći nedostatak magnezijuma i smanjiti prinos.

"Za pravilan razvoj kornišona neophodni su različiti elementi pri čemu je jako bitan i njihov odnos. Proizvođači nisu obavezni da koriste najskuplja đubriva, ona mogu biti jeftinija, najvažnije je da se u njima nalaze svi potrebni elementi u optimalnim odnosima. Da bi se to postiglo moguće je kombinovati različite vrste i brendove", kaže na kraju Lazović Đoković.


Foto prilog


Tagovi

Kornišoni Uzgoj krastavaca Jelena Jovanović Plamenjača krastavaca Nada Lazović Đoković Nedostatak elemenata Zalivanje Đubrenje


Autorka

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.