Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rasad povrća
  • 30.03.2019. 14:30
  • Raški okrug, Kraljevo

Proizvodnja rasada - specifičan, ali isplativ posao

Za nekoliko nedelja, veliki broj ljudi u Srbiji krenuće u potragu za rasadom povrća. Bar polovina njih profesionalno se bavi uzgojem, a druga polovina, rekreativno - da ima za svoje potrebe. Kako se gaji rasad, da li je isplativo, koliko traje sezona, a koliko je potrebno novca da se uloži? I da li je fer plej presudan faktor?

Foto: Svetlana Milojević
  • 1.484
  • 31
  • 0

U opštini Knić od skoro 27.000 hektara obradivih površina, čak 17.000 hektara je pod povrćem. To je bio dovoljan podatak da se na desetine porodica iz gružanskog kraja odluče za proizvodnju rasada paradajza, paprike, krastavca, koje prodaju ne samo u komšiluku već širom Srbije.  Na početku se svi slažu da je sezona kratka, ali isplativa i da ostatak godine moraju još nečim da se bave. 

Miloljub Milojević iz sela Oplanić kod Knića, već deset godina proizvodi rasad na pet ari pod plastenicima. Sezona počinje oko 20. januara, kada prva semena seje u komori, potom ih pikira, prebacuje u plastenike i brine o njima dok ne počne prodaja. I tako sve do 10. juna kada se plasman završava.

Za početak sezone - 5.000 evra

Iskustvo je pokazalo da sam tehnološki proces i nije tako jednostavan kako možda deluje. "Isplativo jeste, ne mogu drugačije da kažem. Da nije, ne bih ni radio. Negativna strana ovog posla je, za nas male poljoprivrednike u Srbiji, veliko početno ulaganje. Za ovu površinu svakog januara mi treba 5.000 evra za repromaterijal. Semena su skupa. Samo za supstrat sam dao oko 80.000 dinara. Moram da obezbedim oko 50 kubika drva, a svaki metar je 35 evra", kaže Miloljub.

U ovu računicu Milojević nije uračunao svakodnevni, a ponekad i danonoćni rad svoje tročlane porodice. Rasad traži negu, kaže on, a ako su zima ili proleće izuzetno nepovoljni, potrebno je dodatno brinuti o temperaturi u plastenicima i to je jedan od većih rizika.

Koliko stotina hiljada pokreta ruku?

Kad su mrazevi, dežura se po čitavu noć. "Ja koristim furunu na drva da bih održavao temperaturu u plastenicima, koja ne sme da padne ispod 15 stepeni. Druga muka je što je sejanje i pikiranje osetljiv posao. Svake sezone bar 100.000 semenki, manjih od četvrtine nokta stavimo u zemlju. Nežne, mlade biljke prebacujemo u čaše, pikiramo ih i prebacujemo u plastenike.  Sve to iziskuje strpljenje i pažnju. Treba znati i zalivati, da ne bude ni premalo, ni previše vode", dodaje Milojević.

Ova porodica prodaje rasad u Kraljevu, Raški, Studenici, Topoli. Mušterije ih svake godine traže na pijacama jer su provereni proizvođači. Šta to u stvari znači?

Nema varanja - seme mora da bude original

Za svaku biljku koja se proda, seme je kupljeno i za to može da se garantuje. "Morate da stanete iza onoga što prodajete. Možete kupca da prevarite jedne godine, ali se on sledeće više nećete vraćati kod nas. Dakle, ako kažete da je u pitanju kvalitetno seme, da je to paradajz jabučar, a prodate mu falš robu, onda varate i na duge staze tu nema opstanka", kaže Miloljub.

A kupaca ima. Svako hoće da proizvede za sebe i zbog toga računica ovog proizvođača nije u minusu, ali priznaje da je za ta četiri meseca potrebno računati na veliku obavezu, rad i rizik.

I sin počeo rasadničarsku proizvodnju

U odvojenom domaćinstvu i njegov sin sa porodicom gaji rasad. U sezoni proizvedu oko 200.000 u čaši, kontejnerima ili gajbama rasada  povrća, dinja i lubenica. Miloljubova snaha Svetlana kaže da  najviše posla ima oko pikiranja i punjenja čaša. A kada se u junu završi ova sezona i sami gaje povrće, a najviše krompir i kupus na oko četiri hektara.

Cena rasada po struku je taman tolika da kada proizvođači odbiju uložen novac i rad, ne budu nezadovoljni. Paradajz u čaši prodaju po 50 dinara, papriku 20. Iz kontejnera  cena sadnice je 15, a iz gajbi po 10 dinara. Rasad krastavca je 50 dinara po komadu. Ostane toliko da može da se živi, kažu proizvođači.


Foto prilog


Tagovi

Rasad povrća Uzgoj paradajza Uzgoj paprike Uzgoj krastavca Oplanić Knić Gruža Plastenik Pikiranje


Autorka

Biljana Nenković

Više [+]

Biljana Nenković je više od dvadeset godina novinar izveštač iz Kragujevca i Šumadije za nacionalne medije. Preferira afirmativne priče koje podstiču pozitivnu energiju. Moto kojim se rukovodi - Koliko možeš, toliko se usuđuj, i malo više od toga!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Cvetaju nego šta, i u februaru!

Slikala u blizini Tršića Sofija Knežević