Iаko traži dosta rada i velika ulaganja, proizvodnja rasada može da donese dobru zaradu. Važna je disciplina i zlatno pravilo - loš rasad može da se proda samo jednom i više nikada.
Proizvodnja rasada u Sremu postala je veoma unosan posao. Iаko traži dosta rada i velika ulaganja, može da donese dobru zaradu. Osnovni uslov za profit je svakako kvalitetan rasad.
To veoma dobro znaju oni koji se time bave, jer je proizvodnja rasada posao na duge staze. Jedan od uspešnijih proizvođača već godinama je Dragan Tomić iz Rume.
Trenutno je u plastenicima površine 1.000 kvadratnih metara 30 hiljada struka paradajza, 40.000 struka paprike i 1.000 struka krastavaca. Ima i nešto rasade celera, kaže Tomić i dodajе:
"Nije lako, ali ako se želi dobar rezultat i prolazak na tržištu, sva agrotehnika mora da se poštuje. Posao kreće već u januaru i traje skoro čitave godine. Nije lako, jer je početak proizvodnje rasada u zimskom periodu, kada je hladno. Plastenici se moraju zagrevati, obilaziti. Sve se mora uraditi na vreme i sve je tada podređeno radu sa rasadom".
Upotreba hemijskih sredstava svedena je na minimum i koristi se samo ukoliko je neophodno u nekoj fazi razvoja.
Ovih dana, kako su se poboljšale vremenske prilike, počela je prodaja rasada. Prvobitno ukalkulisani troškovi u ovu proizvodnju biće značajnije veći, zbog dodatnog zagrevanja plastenika prethodnih dana, kada je zbog niske temperature uništen značajan deo proizvodnje, ne samo na otvorenom, nego i u zatvorenom prostoru.
Rasad je sačuvan, a promene cena neće biti, jer je to jedan od načina da se sačuva mušterija.Trenutna cena paradajza je 35 dinara, paprike 25 dinara, krastavaca 40 dinara, a celera 10 dinara.
"To je prihvatljiva cena i za nas, ali i za naše kupce. Sami dolaze kod nas kući, gde su nam smešteni plastenici. Pošto se godinama bavimo ovim poslom, ljudi znaju za nas i za sada problema sa prodajom nema. Da imamo prostora za veću proizvodnju, ne bi bilo problema sa prodajom. Uvek se traži nek struk više", kaže Tomić.
Tajna uspeha je u kvalitetnom rasadu
Upravo zbog dobrog kvaliteta rasada i velike tražnje, Tomići razmišljaju o podizanju novog plastenika:
"Smatram da, ako želim da se i dalje bavim ovim poslom, i da zadržim dosadašnje kupce, i naravno steknem nove, podizanje plastenika je moj sledeći posao".
Proizvodnju su do sada finansirali iz sopstvenih sredstava, a pošto je plan podizanje novih plastenika, u bliskoj budućnosti verovatno će tražiti subvencije iz republičkih i pokrajinskih institucija.
"Nisam do sada koristio ništa od tih subvencija. Sve što zaradim, ulažem u novu proizvodnju. Može lepo da se zaradi od prodaje rasada, samo ako se radi onako kako treba. Jednom mogu da prodam loš rasad i više nikada", kaže Tomić.
U proizvodnju rasada uključena je petočlana porodica Tomić. Međutim, kada se stavlja seme ili pikira rasad, angažuju još nekoliko radnika. To još dodatno poskupljuje ovu vrstu proizvodnje. Na pitanje koliko je uložio u ovogodišnju proizvodnju, Tomić je kroz smešak odgovri: "Videćemo na kraju, ko zna šta još može biti...vremenske prilike su veoma nepredvidive".
Foto: Zlatko Markovinović
Povezana biljna vrsta
Foto prilog
Tagovi
Autor