"Salata u početku traži dosta vode, ali je u kasnijim fazama svakako treba redukovati. Kada preti opasnost od pojave mraza za pokrivanje biljaka koristimo agril foliju", kaže proizvođač Ivica Pavlović iz sela Togočevce
U Jablaničkom okrugu, nadaleko poznatom po plasteničkoj proizvodnji povrća, setva ranog kupusa obavljena je još polovinom oktobra. Poljoprivrednik Ivica Pavlović iz sela Togočevce kod Lebana godinama uzgaja rani kupus, salatu, paradajz, papriku, ali i druge povrtarske kulture, isključivo u plastenicima.
"Ove godine je kupus posejan na površini od 20 ari sredinom oktobra, a nakon dve nedelje od setve i rasađen u veće kontejnere. Računamo da će stići krajem marta, početkom aprila", ističe Pavlović i dodaje da je jedna od prednosti rane proizvodnje kupusa to što je prodajna cena na kvantaškoj pijaci zadovoljavajuća.
Kako kaže, glavica kupusa u momentu prodaje teži oko kilogram i po. Prilikom setve, ali i nicanja kupusa važno je održavati konstantnu temperaturu od 22 oC u plasteniku, ali i u pravom trenutku smanjiti na 15 oC kako ne bi previše razvio nadzemnu masu. Osim kupusa, ovaj poljoprivrednik je još sredinom septembra u toplim lejama posejao i salatu koja bi trebalo da se nađe na pijaci početkom januara.
"Što se tiče salate, važno je redovno provetravati plastenik kako ne bi došlo do pojave bolesti, konkretno truleži. Salata u početku traži dosta vode, ali je u kasnijim fazama svakako treba redukovati. Kada preti opasnost od pojave mraza za pokrivanje biljaka koristimo agril foliju."
Do sada, kako kaže, nije imao značajnijih problema sa pojavom bolesti i štetočina, a hemijske preparate gotovo da i ne koristi u ranoj proizvodnji. Tokom letnjih meseci u plastenicima umesto kupusa i salate dolaze na red paradajz i paprika.
Ranom proizvodnjom povrća bavi se i Žarko Petrović iz sela Stajkovce kod Leskovca. Na površini od oko 60 ari godinama gaji rani kupus i paradajz u zaštićenom prostoru.
"Setvu kupusa obavili smo prve nedelje novembra u kontejnerima, a za nekih mesec dana biljke rasađujemo na stalno mesto", ističe Petrović.
Kako dalje napominje, tretiranje pesticidima obavlja se onda kada se kupus rasadi poslednji put, jer tada može doći do pojave vaši i plamenjače. Međutim, do sada nije imao ozbiljnijih problema sa štetnim insektima i bolestima kada je kupus u pitanju, dok je paradajz osetljivija kultura.
"Paradajz još uvek nije posejan. To obično obavljamo u periodu između 1. i 10. januara u kontejnere, pa ih pikiramo kasnije u veće. Tek početkom marta biljke rasađujemo na stalno mesto u plasteniku."
Ne čekajte da se uruši plastenik: Sneg uklonite dok je lagan
S obzirom na to da je u pitanju rana proizvodnja, neophodno je posebno voditi računa o mikroklimatskim uslovima koji vladaju u plasteniku. Temperatura prilikom setve i rasađivanja ne treba biti ista, zato je neophodno korigovati je u pravom momentu kako bi se biljka pravilno razvijala.
"Prilikom setve, optimalna temperatura treba da je u rasponu 20, 23, 25 oC. Međutim, onog trenutka kada paradajz nikne, treba je spustiti kako biljke ne bi previše bujale. Od toga zavisi kvalitet rasada", napominje naš sagovornik.
Plastenička proizvodnja paradajza zahteva posebnu pažnju zbog pojave nekih insekata koji mogu napraviti značajne štete ukoliko se ne odreaguje na vreme.
"Sa toplim vremenom dolaze i insekti, zato je neophodno blagovremeno odreagovati kada su u pitanju paradajzov moljac i trips, primenom insekticida", savetuje on.
Prosečan prinos paradajza kod njega je od od tri do četiri kilograma po biljci. Petrović plodove plasira na kvantaškoj pijaci, a ima i onih koji dolaze kod njega kući. Pored plasteničke proizvodnje povrća ovaj poljoprivrednik na otvorenom polju proizvodi kupus, ali i papriku.
Naslovna fotografija: AK grafika/Ivica Pavlović/Jovana Cvetković
Tagovi
Autorka