Paprika je najzahtevnija povrtarska kultura. Rasad ne treba saditi u hladnu zemlju.
Sadnja rasada bilo koje povrtarske kulture je izazov, a paprika je najzahtevnija među povrćem. Osetljiva je na vremenske uslove i stres prilikom presađivanja.
Rasad treba da je dobro razvijen, snažnog korena, stablo da je jako i elastično i da ima tri do četiri dobro razvijena lista.
Ovo je toploljubiva kultura i u našem klimatu najbolje uspeva iz rasada. Na otvorenom polju presađujemo kada je zemlja dovoljno topla, najbolje kada se zagreje iznad 10 do 12ºC. Ne sadite je u hladnu zemlju. Na temperaturi koja je niža paprika doživljava stres, prestaje da raste i da se razvija. Ona ne podnosi kolebanja između dnevne i noćne temperature. Zbog toga listovi počnu da joj žute i opadaju.
Najbolje termin za sadnju na otvorenom je posle prve dekade meseca maja kada prođe opasnost od kasnih mrazeva. Za sadnju odabrati osunčane parcele, dobro drenirano, propusno zemljište, bogato hranivima. Mesto treba biti zaštićeno od udara vetra, ali sa dobrom ventilacijom.
Paprika ima slabo razvijen korenov sistem, a veliki je potrošač vode. Za nju se kaže da "voli da joj glava bude na suncu, a noge u vodi". Neophodno je da ima obezbeđeno zalivanje tokom vegetacije.
Sadnja se obavlja najčešće na razmak 40 x 40 cm, ali se međuredni i razmak u redu prilagođavaju uslovima, agrotehnici i sorti, odnosno hibridu.
Postoje različiti sistemi sadnje. Savremeni uzgajivači papriku sade na razmak 70 x 30 cm. Deo njih preporučuje sadnju paprika u paru i tada je razmak od 50 do 60 cm između sadnih jama. One treba da budu dovoljno duboke, a na dno se dodaje organsko đubrivo koje se izmeša sa zemljom. Posađeni rasad je potrebno dobro zaliti.
Posle deset dana biljke se ukorene i formira se novi list te nastavljaju svoj rast i razvoj. Površinu zemlje oko njih je najbolje malčirati kako bi sprečili isušivanje.
Mlada biljka paprike nam formiranjem novog lista kazuje da se primila, da njen koren raste i da je spremna za prihranu. U tu svrhu se koriste đubriva bogata fosforom koji pomaže bolji razvoj korena.
Nastaviti sa prihranom svakih 10 do 14 dana. Za rast će biti neophodna đubriva bogata azotom sve do početka cvetanja i plodonošenja.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka