Ovaj period je idealan za sadnju salate, naročito u zatvorenom prostoru. Evo i detaljnog plana kako da je gajite
Ako vremenski uslovi budu povoljni, odnosno, temperature visoke, sada posađena salata bi na trpezi mogla da se pojavi već krajem mjeseca.
Najpopularnije su puterica i kristalka koje u zatvorenom mogu da se sade tokom cele godine, jer dobro podnose zimu, ali napolju, ako su temperature visoke, brzo mogu, naročito puterica, da formiraju stablo.
Rasad se uzgaja u tresetnim kockicama od PVC-a ili stiropora. Zemljište za jesenju sadnju mora da se dobro obradi, i to isfrezira na dubinu od 25 centimetara jer salata nema dubok koren. Voli plodno zemljište obezbeđeno nutritivnim elementima, tj. azotom, fosforom, kalijumom, kalcijumom.
Pre freziranja po površini se stavi mineralno ili organsko peletirano đubrivo sa više fosfora i kalijuma. Dovoljno je 50 kilograma na plastenik od 100 kvadrata.
Dobro je ako su u plasteniku, pre salate, bili kupus, rotkvica, cvekla, krastavac, paradajz, luk, šargarepa, spanać, grašak, jer ostavljaju supstance koje ne sprečavaju rast korena salate. Peršun i celer nisu dobri predusevi, a ni komšije salati.
Pre sadnje je poželjno pokvasiti isfreziranu zemlju jer je biljka osetljiva na nedostatak vode. Sadilicom se napravi rupa od četiri do pet centimetara, isto koliko su duboke kućice s tresetom, u stiroporu, u kojima se nalazio rasad.
Takođe, pre stavljanja u zemlju bilo bi dobro da se rasad potopi u vodu ili u vodu u kojoj su otopljene kopriva, gavez, hajdučka trava, detelina, bosiljak, lavanda i slično. Rasad može da se stavi i u čaj od kamilice ili u vodu sa potopljenim vrbovim grančicama.
Korenove dlačice uvijene su ka unutra u kućicama od stiropora, zbog čega je dobro da se prstima otkine dno treseta, odnosno, da bi se koren razgranao u sadnom mestu. Na ovaj način omogućiće se bolje primanje rasada.
Oko salate, posle sadnje, doda se još po šaka peletiranog đubriva. Razmak sadnje je od 15 do 20 centimetara u redu i 30 do 40 centimetara između redova.
Kada su visoke temperature tokom sadnje, bez obzira na jutarnje zalivanje zemljišta i potapanje rasada, doći će do uvenuća rasada, odnosno, gubljenja turgora listova. Zato se, nakon sadnje, u roku od dva do tri sata, ponovo treba pustiti navodnjavanje, najbolje sistemom kap po kap ili orošavanjem listova.
Poželjno je prva tri do četiri dana nakon sadnje navodnjavati sadnice u jutarnjim i večernjim časovima, jer temperature tokom dana u plasteniku mogu da prelaze 35 stepeni, što je nepovoljno za rasad i može dovesti do njegovog propadanja.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor