Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Salata na otvorenom
  • 23.08.2021. 12:00

Saveti za uzgoj salate na otvorenom - od setve do berbe

Za savremenu proizvodnju potrebno je kvalitetno seme. Salati je važno obezbediti kvalitetno zemljište, đubrenje i navodnjavanje, ali i pažljivo je presaditi, negovati i brati u pravom trenutku.

Foto: Nada Parađiković
  • 1.386
  • 70
  • 0

Salata (Lactuca sativa L.) je vrlo rasprostranjena vrsta lisnatog povrća. Deli se na nekoliko varijeteta, a glavičaste salate na dva najčešća tipa: kristalke ili ajsberg (imaju jače nazubljene krajeve listova) i puterice (nežnih listova i ravnog lisnog ruba).

Glavičasta salata sadrži prosečno 94 odsto vode, dva odsto šećera, 0,6 odsto sirove celuloze, 0,6 odsto mineralnih stvari i 1,2 odsto sirovih proteina. Bogata je vitaminom C, B1, B2, karotenom i drugima, a od mineralnih materija bogata je solima kalijuma, gvožđa, fosfora i drugo. U literaturi je poznato da se u spoljnom lišću glavice nalaze oko 30 puta više vitamina A i tri puta više vitamina C nego u unutrašnjem. Stoga je izuzetno važno racionalno postupati prilikom ishrane i zaštite kulture, jer se najčešće spoljno lišće odbacuje prilikom pripreme za jelo. Dobar ukus ovom povrću daju organske kiseline jabučna i limunska, a gorak lakticin. 

Sorte sa crvenkastom pigmentacijom bogate su gvožđem i otpornije na niže temperature.

Morfološka svojstva

Salata je jednogodišnja zeljasta biljka. Koren joj je vretenast, razgranat, a veći njegov deo nalazi se u površinskom sloju do 35 cm dubine. Iz glavnog korena izbijaju postrane korenove žilice prvog i drugog reda. Kako je ovo jednogodišnja zeljasta biljka, masa korena smeštena je u površinskom sloju zemljišta 20 - 35 cm.

Stabljika se sastoji od nodija i internodija koji su u prvoj godini vegetacije jako skraćeni, a u drugom delu se naglo produžuju pa dosegne visinu i do 1,5 m. Lišće joj je sedeće, ovalno, okruglo, više ili manje nazubljeno što zavisi od sorti. Cvet je sastavljen u cvet glavicu koja je obavijena pricvetnim listovima. Cvetovi su skupljeni u glavicama (capitulum). Spolja su obavijeni sterilnim ovojem (involucrum), koji se sastoji od većeg ili manjeg broja ljusaka. U svakom je cvetu oko 15 dvopolnih jezičastih žutih cvetova. Samooplodni su, ali je moguća stranooplodnja zbog poseta insekata. 

Bogata je vitaminom C, B1, B2, karotenom i drugima

Sadrži jednosemeni plod roška sive, smeđe ili crne boje. Semenke su ovalnog i izduženog oblika. Masa 1.000 semenki može biti od 0,6 - 1,3 g. 

Prema obliku i strukturi lista razvilo se više tipova

Salata se deli na putericu i ajsberg. Puterice se tako nazivaju zbog svog mekanog i sočnog lista, kao što je putar salata. Ona ima ovalne, vrlo nežne listove, a neki kultivari postižu težinu od 250 - 500 g. Ajsberg imaju nazubljene, više naborane listove i izraženiju nervaturu.

Salata glavatica (L. sativa var. capitata) tokom vegetacije stvara glavicu u kojoj se spoljni listovi preklapaju, a unutrašnji nastavljaju da rastu unutar glavice. Spoljni su zelene boje, a unutrašnji nešto svetliji. 

Ajsberg imaju nazubljene, više naborane listove i izraženiju nervaturu. Kultivari ajsberga imaju veću rozetu, ali su listovi vrlo krhki. Boje su od tamnozelene do žutozelene, a rubovi nekih kultivara antocijana. Glavica je okrugla ili ovalna, više ili manje zbijena, a u nekih kultivara može biti do jednog kilograma. Baza glavice mora biti dobro zatvorena bez proraslica.

Na početku vegetativne faze lišće stvara rozetu, a prema obliku i strukturi razvilo se više tipova:

Lisnata salata (L. sativa var. crispa, L. sativa var. acephala) ima rozetu lišća ravnog, nazubljenog ili urezanog ruba, glatke ili naborane površine, od zelene do braoncrvene boje. Uzgajaju se i sorte za rezanje lisne rozete ili za otkidanje pojedinačnih listova (L. sativa var. secalina).

Salata romana (L. sativa var. romana) razvija izduženu glavicu, a salata stablašica (L. sativa var. angustana) ima visoko stablo oko 20-35 cm.

Dugolisna salata (L. sativa var. longifolia) ima uspravnu rozetu uskoga glatkog lišća, sa jako izraženim srednjim rebrom.

Dorada i forme semena salate

Za savremeni uzgoj potrebno je kvalitetno seme. Na tržištu se može nabaviti peletirano (PS) i golo seme (NS) salate. U proizvodnji se peletirano koristi više od 35 godina. Ovaj postupak dorade razvijen je sa ciljem da se zadovolje zahtevi proizvođača koji za što kraće vreme žele da proizvedu veliki broj ujednačenih i dobro razvijenih presadnica. Više je prednosti peletiranog u odnosu na golo seme. 

Ujednačenost glavica je od velikog značenja za ostvarenje povoljnih finansijskih rezultata

Prva je ta što je sa njim setva lakša i preciznija

Njegova je klijavost viša - najmanje 95 odsto, tako da se od 10 kg golog u procesu dorade dobije samo 1,5-2,0 kg SP. Zato ono brže klija, niče i biljke imaju brži porast. Skraćenje ciklusa proizvodnje rasada znači uštedu u grejanju te optimalno korišćenje prostora u plasteniku. U toplijem delu godine rasad se iz SP dobiju za svega dve nedelje. Peletiranje je složen proces dorade kojim se bitno poboljšavaju svojstva semena (na primer, proširuje se optimalni raspon temperatura za klijanje i nicanje). Ono nekada uključuje postupak kojim se ono najpre vlaži, a potom suši (priming) sa ciljem da se ubrza proces klijanja i nicanja.  

Rasad dobijen iz SP jednako su razvijene što je najvažniji preduslov za proizvodnju ujednačenih glavica. U takvim okolnostima ta je karakteristika od prvorazrednog značenja za ostvarenje povoljnih finansijskih rezultata.  

Proizvodnja salate na otvorenom

Salata se retko seje direktnom setvom u zemljište jer takav način uzgoja zahteva primenu naturalnog semena. Iako ono može da ima odličnu klijavost, često puta strada zbog nepovoljnih agroekoloških uslova. Ona se uglavnom proizvodi iz rasada, a za ranu letnju proizvodnju one se proizvode u zaštićenim prostorima. 

Za uzgoj se koriste gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vodoodrživosti i sadržaja hranljivih materija u pravilu dovoljnih za njihov potpun razvoj. Ti su supstrati sterilisani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetočine i klijave semenke korova kojih zasigurno ima u svakom zemljištu. Za uzgoj rasada koriste se kontejneri od polistirena ili plastike. Tako proizvedene dospevaju ranije za berbu i daju veće prinose u odnosu na one golog korena na bankovima. 

Za uzgoj rasada koriste se kontejneri

Setva se obavlja do četiri nedelje pre presađivanja, a to je za rane letnje sorte u kontinentalnom području tokom februara i marta, a za kasne letnje sorte tokom aprila i maja. Za zimske sorte setva se obavlja krajem avgusta i početkom septembra, dok se u mediteranskim područjima zimske sorte seju od sredine septembra do početka oktobra. 

Minimalne temperature za klijanje semena salate su od 3 - 5°C, a optimalne od 14 - 20°C. Ono niče na temperaturi 15 - 20ºC i tada iznikne za dva do četiri dana. Kod temperature iznad 30°C i kada je setva u letnjem razdoblju, seme u kontejnerima do faze nicanja treba da bude u tamnom i hladnom prostoru. Na taj način se izbegne termodormantnost.

Kada biljke iz rasada dobiju tri do četiri dobro razvijena lista, a ujedno i dobro razven koren, biljka je spremna za presađivanje. Za otprilike 45 - 55 dana (što zavisi od sorte) dostiže svoj maksimum rasta. Nove selekcije omogućavaju njen uspešan uzgoj kroz celu godinu kako na otvorenom tako i u zaštićenom prostoru. Mlada biljka salate može da izdrži temperature do -5°C (Parađiković, 2009.).

Treba joj propusno, humusno zemljište koje dobro zadržava vlagu

Ovo povrće najbolje uspeva na plodnom, rastresitom, mrvičastom zemljištu bogatom organskim materijama. Kod uzgoja na otvorenom, u jesen je dobro u zemlju zaorati stajsko đubrivo ili zreli kompost. Osetljiva je na visoku koncentraciju soli u vodi i zemljištu pa su stoga optimalne vrednosti koncentracije soli u vodi za navodnjavanje do 0,7 dS/m, a kiselost tla - pH vrednost za salatu neutralne ( 6.0 - 7.).

Za njen uzgoj potrebno je propusno, humusno zemljište koje dobro zadržava vlagu. Biljkama je potrebno dovoljno vlage, što znači do zatvaranja sklopa, a to je početak formiranja glavice, potrebno je 15 - 20 litara vode/m2 dva puta nedeljno u ranom prolećnom razdoblju. Navodnjavanje prestaje kada je glavica u potpunosti formirana ako su dani oblačni, a ako je sunčani period, tada zalivanje treba biti vrlo pažljivo (Parađiković, 2009.).

Navodnjavanje prestaje kada je glavica u potpunosti formirana

Ako se uzgaja za rasad, posle 18 do 20 dana biljke su spremne za presađivanje. Sa presadnicama treba vrlo oprezno rukovati, jer se oštećene sporije ukorenjavaju i imaju neujednačen rast te su osetljive na pojavu bolesti. 

Salata ima vrlo kratku vegetaciju i često je pretkultura paradajza, paprike i drugih. Zbog plitkog korena potrebno je đubrenje obaviti pred samu sadnju uz primenu lako topivih đubriva. Ona ima veće zahteve prema fosforu (P), magnezijumu (Mg) i boru (B), a sa primenom azotnih đubriva treba biti oprezan. U svakom slučaju, potrebno je uraditi analizu zemljišta i prema njoj odrediti preporuku đubrenja. Primer za prinos od 30 t/ha je prikazan u sledećoj tablici.

Tablica 1: Iznošenje i preporučena količina đubriva za očekivani prinos od 30 t/ha 

N

P2O5

K2O

CaO

MgO

Iznošenje prinosom (kg/ha)

42

27

126

33

9

Iznošenje celom biljkom tokom uzgoja (kg/ha)

50

31

138

37

13

Preporučena količina đubriva (kg/ha)

60

122

179

19

13

Sadnja može da bude ručna na manjim površinama, ali uglavnom se sadi mehanizovano. Na otvorenom polju se presađuje na bankove širine 100 - 110 cm i to u četiri reda razmaka reda 25 - 30 cm. Zavisno od bujnosti i veličini rozete razmak biljaka u redu je između 20 - 35 cm.

Presađivanje se obavlja kada je zemljište dovoljno vlažno, a sadnja može biti na foliji i bez folije. Folija se koristi najčešće u prolećnom uzgoju kada su temperature niže i kada je potrebno podstaknuti rast i razvoj biljke. Ispod folije se polažu PVC cevi koje su perforirane odnosno na sebi imaju emitere na potrebnoj udaljenosti koju zahteva određena kultura. Cevi su spojene sa lateralnim cevovodom, a iste sa razvodnom mrežom i pumpom.

Titl

Cena salate u prolećnom periodu je znatno viša od ostalog dela godine pa je isplativost polaganja folije opravdana. Prednost uzgoja na foliji je višestruka, prvenstveno zbog zaštite od korova, a i tokom toplih dana ima ulogu čuvanja potrebne vlage u zoni korena biljke.

U ranom prolećnom periodu kada su velike promene dnevnih i noćnih temperatura vazduha potrebno je primeniti agotekstilni materijal kojim se prekriva tek posađen nasad. To su perforirani veštački materijali koji omogućavaju pravilni rast i razvoj biljke, a u isto vreme je štite od mogućih mrazeva kao i štetočina koji se u to vreme pojavljuju. 

Berba - kako odrediti zrelost?

Berba se vrši u nekoliko navrata. Glavice se seku kada su postigle određeni oblik, veličinu, čvrstoću, a često se obavlja i ranije ako su cene povoljne i ako postoji potražnja na tržištu. Blagim dodirom dlana na vrh glavice određuje se njena zrelost. Kako su glavice gotovo uvek vlažne, vrlo je osetljiva na mehanička oštećenja pa prilikom seče glavice treba biti vrlo pažljiv.

Seče se odmah iznad prvog lišća u rozeti. Berači je okreću glavicom prema dole, a ona se slaže u kartonsku ili drvenu ambalažu i prenosi u hladnjače. Postoje mašine za polumehanizovanu i mehanizovanu berbu. 

Prinosi salate zavise od sorte ili hibrida, razmaka sadnje, ujednačenosti useva, klimatskim uslovima, iskorišćenju i drugo, a kreću se od 27 - 35 t/ha.        


Tagovi

Uzgoj salate Uzgoj salate na otvorenom Kako Peletirano seme Đubrenje Zemljište Prinos Rasad Berba Cena Navodnjavanje Uzgoj na otvorenom


Autorka

prof.dr.sc. Nada Parađiković

Više [+]

Redovni profesor na Fakultetu agrobiotehničkih nauka u Osijeku, u penziji. Područje istraživanja su joj povrtarstvo, cvećarstvo, lekovito, začinsko i aromatično bilje.


Partner

Agroklub d.o.o SRB

Bulevar oslobođenja 78, 21000 Novi Sad, Srbija
e-mail: info@agroklub.rs web: https://www.agroklub.rs/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.