Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mikoriza
  • 12.05.2020. 18:00

Simbioza biljaka i gljiva: Mikoriza rešava problem suše u povrtarstvu?

Mikoriza, simbioza između biljaka i gljiva, pruža velike mogućnosti skladištenja vode, što je vrlo značajno u sušnom periodu.

Foto: Depositphotos/simazoran
  • 1.253
  • 23
  • 0

Mikoriza je simbioza gljiva i korena, a predstavlja jedno od najboljih rešenja prirode za poboljšanje vegetacije i zdravlja biljaka. 

Može da se koristiti u svim poljoprivrednim sistemima, u konvencionalnoj, integrisanoj i organskoj poljoprivredi. Međutim, intenzivno gajenje biljaka uništava prirodnu mikorizu zbog prekomerne upotrebe đubriva, hemijskih sredstava, sterilizacije zemljišta i sadnica pa se u tom slučaju najmanje preporučuje.

Obostrana korist

Znamo kako gljive umesto korena koriste hife. One su mnogo tanje i brojnije od dlačica korena i mogu da uđu u najsitnije pore u zemljištu. Kao rezultat toga, efikasnost upijanja hranljivih materija i vode je povećana nekoliko stotina do nekoliko hiljada puta. U mnogim slučajevima zemljište sadrži mnoštvo nutrijenata u oblicima koji su nedostupni biljkama. Ovde ključnu ulogu ima mikoriza koja ima sposobnost da mobiliše i transportuje hranljive materije do biljke.

Mikoriza pruža velike mogućnosti skladištenja vode, što je vrlo značajno u sušnom periodu. Takođe, biljka pomaže gljivama tako što im šalje ugljene hidrate kojih ima na pretek zahvaljujući fotosintezi. 

Kako da uzgajate gljive u vašem vrtu ili voćnjaku

Kada gledamo ovaj simbiotski organizam, rezultat je četiri do pet puta veći raspon korena biljke, a ona sama, zbog veće količine vode i hranljivih materija, bude i do dva puta razvijenija. Plodovi su joj znatno sočniji, a ona zdravija i otpornija na spoljne stresove.

Neke biljke poput orhideje, brusnice i borovnice ne mogu da klijaju, rastu niti da se razvijaju bez prisustva gljiva. Osim njih, bez mikorize ne mogu da prežive ni luk, kukuruz, trave i leguminoze. Te biljne vrste se nazivaju obligatnim parazitima. Na mikorizu odlično reaguju i kulture koje zahtevaju više vode poput lubenica, dinja, bundeve, paradajza, krastavaca, paprika i jagoda.

Biljne vrste poput uljane repice, šećerne repe, spanaća i lupine, ne uspostavljaju mikorizne odnose jer traže veće količine đubriva. Osim njih, u simbiozi sa gljivama nisu ni kupusnjače poput kelja, karfiola, brokolija i rotkvice. 

Tipovi mikorize

Ektomikoriza 

Prisutna je isključivo u drvenastim vrstama biljaka. Neki rodovi gljiva kao što su zekice (Russula), pupavke (Amanita), vrganji (Boletus) i mlečnice (Lactarius) žive gotovo isključivo simbiotski, sa micelijumskim omotačem oko korena. Hife gljiva ne ulaze u same ćelije, ali često oko njih čine takozvanu Hartigovu mrežu. Ektotrofna mikoriza olakšava apsorpciju fosfata.

Gljive mogu pomoći pčelama protiv varoe?

Endomikoriza 

Za razliku od ektomikorize, ovaj tip nema gust omotač oko korena i ne vidi se golim okom. Potreban je mikroskop da bi se videle sitne hife koje se šire iz korena u zemljište. Hife se takođe šire unutar korena, ali ne probijaju membranu. Ovaj tip mikorize je češći od ektomikorize, pa ga nalazimo u simbiozi sa više od 90 odsto biljnih vrsta.

Specifične vrste mikorize 

Postoje još neke specifične vrste mikorize, ali nisu toliko česte. Na primer, borovnica ima takozvanu erikoidnu mikorizu, koja prilagodi pH vrednost zemljišta u rizosferi, kao i mikoriza rododendrona.

Primena mikrobiološkog kalemljenja

Ovaj način kalemljenja može se primenjivati tako da se određena količina prilikom sađenja biljke doda ispod semena, lukovice ili sadnice, što će omogućiti korenu biljke da se poveže sa hifom gljive. Najbolja primena je na manjim zemljištima gde se sadnice uzgajaju u gustom sklopu. Pre primene kalemljenja, potrebno je odabrati prikladan soj gljivica za određenu kulturu, zemljište i klimu. 

Mikoriza gljiva i orhideja

Mikorizno kalemljenje sastoji od spora i dela korena sa hifama sojeva endomikoriznih gljiva na supstratu i nosaču, najčešće mlevenoj ekspandiranoj glini koja omogućava duže preživljavanje gljiva u zemljištu. Mogu biti u obliku mikoriznog micelijuma ili u obliku suvih preparata (spora).

Živi mikorizni micelijum se nalazi u vodenom rastvoru u obliku gela i ima trajnost od čak nekoliko godina, na temperaturi od oko nula stepeni Celzijusa, a svoju funkciju gubi ako se osuši ili pregreje.

Prednosti mikorize

Prednosti su brojne, a naveli smo ih nekoliko:

  • zdraviji i gušći korenov sistem
  • veći i kvalitetniji prinos
  • smanjena potreba za navodnjavanjem
  • veća otpornost na sušu
  • smanjenja potreba za đubrivom
  • zaštita od bolesti

Tagovi

Mikoriza Gljive Koren Skladištenje vode Ektomikoriza Endomikoriza Mikrobiološko kalemljenje


Autorka

Lucija Bencaric

Više [+]

Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Cvetaju nego šta, i u februaru!

Slikala u blizini Tršića Sofija Knežević