Pretraživanje tekstova
Seme ove stare domaće sorte pasulja Rada Drezgić je nasledila od svekrve i 25 godina se trudi, kako kaže "da se ne izgubi".
Stara sortu skoro zaboravljenog žuto-zelenog pasulja "sumporaš" ili "slavonac", kako ga najčešće nazivaju, ne tako davno je bila najrasprostranjeniji u Mačvi, prenosi Mačvapress. Kuvan "klot", sa rebarcima ili slaninom bio je omiljeno jelo na trpezi. Danas ga seju retka domaćinstva, a izgubio je i epitet "sirotinjska hrana" jer kilogram košta više od kilograma mesa
"Na ovom pasulju su se mnogi odgajili. Kupuju ljudi jer se brzo kuva i ukusniji je nego beli pasulj. A što ga nema kao ranije, pa ima ovu cenu, to je druga priča. Teško ga je gajiti, retko neko hoće da se muči", kaže domaćica iz Dublja Rada Drezgić.
Seme ove stare domaće sorte pasulja je nasledila od svekrve i 25 godina se trudi, kako kaže "da se ne izgubi".
"Svake godine obnavljam tako što ostavim seme da bi posejala dogodine. Seje se u kukuruzu, tako najbolje uspeva i najbolje rodi. Neće da rodi ako raste sam, a u kukuruzu ne sme često da seje da ne bi kukuruz zakržljao", kaže ova domaćica.
Zrele stabljike se čupaju što je težak posao jer mora kroz celu njivu sa kukuruzom da se prođe, a onda se otresa ručno i nekoliko puta prevejava na rešeto, pa na kraju ponovo prebira da bi se odstranila oštećena zrna.
"Koliko ima muke oko njega, vredi svaku paru", kaže Drezgićeva koja na pijaci kilo žuto-zelenog pasulja prodaje po 1.000 dinara.
Izvori
Tagovi
Sumporaš Slavonac Žuto-zeleni pasulj Rada Drezgić Skuplji od mesa
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.