Pretraživanje tekstova
Znate da kažu da peršun sam sebe ne podnosi? S kim se slaže, kakvo zemljište voli, kada ga sejati?
Peršun se u domaćoj kuhinji koristi u mnogim jelima, povrtnim i mesnim supama, kao začin mladom krompiru, ali i mesu, a neizostavan je u marinadi od maslinovog ulja, belog luka i limunovog soka.
Njegovi listovi su bogati C vitaminom. Otvara apetit i pospešuje probavu, smanjuje nadimanje i grčeve u crevima.
Prema narodnoj medicini, povoljno deluje na cirkulaciju krvi. Čaj od ove biljke pospešuje rad bubrega i jetre. Kažu i da sprečava loš zadah.
Seje se u martu, kada prođu opasnosti od jačih mrazeva jer, kao i drugo korenasto povrće, ako dođe do klijanja i nicanja dok još ima čestih mrazeva, biljka će umesto lišća formirati cvet.
Može se sejati u posude i držati na prozorskoj dasci, balkonu ili terasi.
Evo saveta kako uspešno uzgojiti peršun
Tagovi
Uzgoj peršuna Klijavost semena Dobre komšije Setva peršuna Kako posejati
Autorka
Više [+]
Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.