Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uglasta pegavost
  • 25.06.2019. 08:00

Trenutni vremenski uslovi idealni za pojavu uglaste pegavosti lišća kornišona

U početku smo se borili sa bolešću poleganja rasada, a sada na parcelama mlade biljke u fazi od pet do deset pravih listova, napada bolest koju nazivamo "Uglasta pegavost lišća krastavca", a koju uzrokuje bakterija Pseudomonas syringae pv. Lachrymans. 

Foto: Depositphotos/ziss26, Invasive/Gerald Holmes
  • 576
  • 19
  • 0

Proizvođači krastavca kornišona ove godine bore se sa nizom prepreka u uzgoju ovog profitabilnog povrća. Pored sufinansiranja od strane fondacije IFAD kroz RCDP program ruralne konkurentnosti, gde je proizvođačima obezbeđeno besplatno 40% repromaterijala u vidu zaštitnih sredstava i sredstava za ishranu biljaka, broj zainteresovanih poljoprivrednih proizvođača smanjen je za 20% u odnosu na prošlu godinu.

Setva je bila otežana zbog jako vlažnog zemljišta i prekomernih padavina, što se odrazilo i na dalji tok uzgoja kornišona pa su biljke bile podložne raznim obolenjima i napadima štetnih insekata i glodara.

U početku smo se borili sa bolešću poleganja rasada, a sada na parcelama mlade biljke u fazi od pet do deset pravih listova napada patogen koji nazivamo "Uglasta pegavost lišća krastavca", a kog uzrokuje bakterija Pseudomonas syringae pv. Lachrymans. To je jako rasprostranjen i štetan patogen. Prvi put utvrđen je 1904. godine, a detaljno opisan 1915. godine u SAD-u. Rasprostranjen je na svim kontinentima.

Simptomi bolesti i osobine patogena

Simptomi se javljaju na kotiledonim listićima u formi mrkih, okruglih, vodenastih i nepravilnih pega. Na lišću se javljaju pege ograničene nervima, zbog čega se bolest i naziva "uglasta pegavost lišća krastavca". Na početku nastanka obolenja, pege su prozračne, a kasnije se suše i postaju mrke. Nekrotirano tkivo ispada i pojavljuju se šupljine, list se cepa i rešeta. Pege se povećavaju i spajaju i zahvataju čitavu površinu lista, nakon čega se list suši. Na peteljci se obrazuju izdužene svetlomrke pege, zatim se šire i spajaju, peteljka se suši, kovrdža i izumire. Ovakvi simptomi javljaju se i na stablu koje se takođe suši.

Mladi plodovi koji su napadnuti dobijaju žućkastu, a zatim i mrku boju, odvajaju se od peteljke i otpadaju. Primećujemo da bivaju smežurani. Kod starijih plodova uočavaju se sitne uljaste pege kružnog oblika. To tkivo omekšava i puca. Kasnije, iz obolelih mesta ističe bakterijski eksudat. Ime "lachrymans" patogen je dobio jer eksudat ističe u obliku suza. Sa obolelih plodova bakterija dospeva i u seme. Kasnije ono potamni, trune i gubi klijavost. Zanimljiva je činjenica da bakterija može održati vitalnost i do tri godine.

Intenzvnije se razvija u temperaturnom intervalu 1-35 stepeni Celzijusa. Letalna granica je 50 stepeni Celzijusa. U optimalnim uslovima inkubacija traje četiri do šest dana. Održava se obolelim biljnim ostacima. U toku vegetacije patogen se širi kišnim kapima i insektima. Sekundarne infekcije ostvaruju se kroz stome ili rane. Širenje i razmnožavanje ove bakterije odvija se u međućelijskim prostorima.

Mere zaštite

Kao i kod ostalih bakterija, glavna mera zaštite je upotreba zdravog semena za setvu. Pretpostavka je da semena aktuelnih hibrida kod nas dolaze ispravna i bez zaraze ovim bakterijama. To su hibridi: Kybria, Pasamonte, Ekol, Sample, Branina, Vertina, Bejo Ardia, Bejo 3088 i sl. Obavezna je dezinfekcija semena u rastvoru antibiotika u vremenu od 24 sata. Dobre rezultate daje primena u polju preparata na bazi bakaroksihlorida i tirama.

Preporučuje se setva u optimalnim uslovima vlažnosti, nikako nije poželjno vlažno zemljište zgrnuti u formiranje humka, postaviti malč foliju i tako da dugo stoji pre bušenja rupa i setve jer će to povećati mogućnost pojave ove bolesti. Prekomerno navodnjavanje u mesecu maju i junu može dovesti do pojave ove bolesti stvarajući joj idealne uslove za naseljavanje u zasadu. Obavezan je i plodored koji je ključan za izbegavanje pojave ove bolesti. Pravilna agrotehnika mora biti upražnjena, a preporučuje se i izbegavanje većih količina azotnih đubriva. Ukoliko se bakterija pojavi i njeni simptomi budu jasni tokom agronomske detekcije i identifikacije biljne bolesti, treba primeniti fungicide na bazi bakaroksihlorida.

Od bioloških mera borbe koristi se izolat bakterije P. geniculata izdvojen iz biljne rizosfere (Avagimov & Panteleev, 1984.).


Tagovi

Uzgoj krastavca Uzgoj kornišona Patogeni Bolesti Vremenski uslovi Uglasta pegavost lišća


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Bekir je diplomirani inženjer opšte poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Posebno ga interesuje autohtona genetika svih biljnih vrsta.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB