U poljoprivrednim zasadima su naročito brojni tokom letnjih meseci, čim nastupe letnje vrućine i duži sunčani periodi. Do tog perioda se razvijaju na raznim gajenim i korovskim biljkama.
Trips je prošle godine mnogim povrtarima u Pčinjskom okrugu zadao velike muke tokom proizvodnje. Inženjer za zaštitu bilja u vranjskoj poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi Dejan Mujakić ističe da su to veoma sitni insekti veličine jedan do dva milimetra, sivo žute, do tamno sive boje. U proizvodnim zasadima su naročito brojni tokom letnjih meseci, čim nastupe letnje vrućine i duži sunčani periodi.
Do tog perioda se razvijaju na raznim gajenim i korovskim biljkama, a pored duvana oštećuju skoro 400 biljnih vrsta. Najznačjnija vrsta tripsa je duvanov trips (Thrips tabaci), a poslednjih godina i kalifornijski trips (Frankliniella occidentalis).
"Duvanov trips je poznat kao prenosilac opasnih biljnih bolesti. Napada soju, duvan i povrtarske kulture. Za razliku od njega kalifornijski trips napada biljke u zaštićenom prostoru poput paprike, paradajza, krastavaca i naseljava najmlađe delove biljke: listove, cvetove i plodiće", naglašava Mujakić i dodaje da je njihova ishrana pogotovu na mladim plodovima vrlo štetna jer dovodi do deformiteta.
Pored direktnih šteta tripsi, prema njegovim rečima, mogu da prenose i viruse. Duvanov trips ima pet do osam generacija godišnje, prezimljava imago u zemlji, ispod biljnih ostataka i na drugim skrivenim mestima. Toplo i suvo vreme, odnosno duži sušni periodi pogoduju masovnom razmnožavanju tripsa. Ženke polažu jaja u lisnato tkivo. Insekti se zavlače između listova biljaka i hrane se sisanjem biljnih sokova, pri čemu na mestima uboda sa lica i naličja listova nastaju kvržice, odnosno plutasto tkivo nepravilnog oblika.
"Ovi štetni organizmi se najefikasnije suzbijaju uništavanjem biljnih ostataka, suzbijanjem korova i uzgojem tolerantnih sorti", tvrdi naš sagovornik.
On ističe da biološko suzbijanje predatorskim stenicama roda (Orius), predatorskim grinjama (Amblyseius) ili bioinsekticidima koji sadrže parazitske nematode roda (Steinernema) sprovodi se količinom koja zavisi od stanja zasada i veličini populacije tripsa koja je prisutna.
"Primena je dosta jednostavna. Stenice i grinje su pakovane u plastične bočice, te se iz bočica istresaju na biljke. Nakon primene potreban je određeni period da se stenica i grinja razviju, odnosno da počnu da deluju i da dođe do smanjenja populacije tripsa", naglašava Mujakić i dodaje da je ovo najteži deo i teško je uveriti poljoprivrednika da će sve biti u redu dok on gleda kako trips pravi štetu na njegovim biljkama.
Otuda oni u takvim situacijama veoma često počnu da se bore protiv ovog štetnog organizma hemijskim sredstvima, što je velika greška.
Za razliku od biološke hemijska zaštita se, po njegovim rečima, obavlja istim preparatima kao kod zaštite protiv vašiju, uz primenu insekticida različitog mehanizma delovanja, kako bi se usporilo nastajanje rezistentnosti. Sa hemijskim suzbijanjem treba početi čim se konstatuju prvi primerci tripsa.
"Registovane ampule za suzbijanje tripsa su ciantraniliprol, formetanat - hidrohlorid, spinosad i abamektin", kaže vranjski savetodavac za zaštitu bilja i ističe da se za praćenje štetočine u zaštićenim prostorima, postavljaju plave i žute lepljive ploče. U uslovima gde je prisutnost štetočine velika, može se postaviti i veći broj ploča, jer će se na taj način smanjiti njihova brojnost.
Nakon početnog smanjenja populacije tripsa poljoprivreni proizvođači će sami doneti odluku da li će koristiti hemijsku zaštitu ili primeniti biološku.
Tagovi
Autorka