Pretraživanje tekstova
Korišćena voda se skuplja i vraća u podzemne geotermalne rezerve, smanjuje troškove i pomaže životnoj sredini.
Agrobay, kompanija sa sedištem u pokrajini Egej u Izmiru, najveći je izvoznik paradajza u Turskoj. Trenutno proizvodi 15.000 tona paradajza u staklenicima u kojima koriste dobrobit geotermalnih izvora zapadne Turske. Arzu Zenturk (Arzu Şentürk), predsednica Uprave kompanije Agrobay se nada daljem iskorišćavanju podzemnih geotermalnih voda, kako bi postali vodeći svetski izvoznik.
U regiji Dikili-Bergama postoji stotinu geotermalnih polja, gde podzemne vode mogu da dostignu temperature do 287°C, pokazalo je istraživanje Univerziteta Stenford u SAD-u. Osim geotermalne energije, ovo područje takođe ima oko 300 dana sunca godišnje, navodi hurriyetdailynews.
Hasan, otac Arzuin otac, u početku je osnovao farmu Hasanbey kao organski vrt i to nakon izleta u Holandiju 2001. godine. Kasnije je izgradio staklenike na 15 hektara.
"Ulaganje koje je počelo sa 15 hektara zemljišta u vreme kada u Turskoj nije bilo geotermalnih staklenika, danas je dostiglo 173 hektara, što je najveće takvo zemljište u Evropi i drugo po veličini na svetu, posle Meksika", kaže Arzu dodavši da ima cilj da poveća ukupnu površinu zemljišta na 247 hektara, kako bi poboljšala proizvodnju i izvoz.
Kako bi podržali organske principe poslovanja, hormoni se ne koriste za povećanje proizvodnje, a biljke prirodno oprašuju pčele.
Agrobay trenutno izvozi 90 odsto paradajza u Rusiju i EU. Ruske sankcije, koje su nametnute nakon što je Turska u novembru 2015. srušila ruski borbeni avion na granici Turske i Sirije, podstakle su ih da traže nova tržišta.
Među savremenim tehnikama koje se koriste na farmi, koja zapošljava oko 1.000 ljudi, je zatvoren sistem za navodnjavanje, koji omogućuje manje korišćenja đubriva, energije i vode. Korišćena voda se skuplja i vraća u podzemne geotermalne rezerve, smanjuje troškove i pomaže životnoj sredini.
Foto: Corepics / Bigstock
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.