Pretraživanje tekstova
Paradajz i paprika, zaraženi virusom smeđe naboranosti ploda paradajza, neće moći da se nađu na domaćem tržištu zahvaljujući preventivnim merama koje će se sprovoditi u naredne dve godine.
Kontrola uvoza sadnica i semena paradajza i paprika biće pojačana na ulazima u Srbiju u naredne dve godine, odlučeno je pre nekoliko dana, a naredba o tome trebalo bi da stupi na snagu u toku ove nedelje.
Ova odluka donesena je kako bi se smanjio rizik od pojave virusa smeđe naboranosti ploda paradajza kod nas, a koji može da se nađe u sadnicama i semenu paradajza i paprika. Zbog toga će biti pooštrene mere kontrole koje će sprovoditi fitosanitarna inspekcija. Osim kontrole, paradajz koji ulazi u državu moraće da poseduje i odgovarajući sertifikat o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda.
Naredba bi, kako je najavljeno, trebalo da se sprovodi od 25. januara ove do 31. marta 2022. godine.
"Zabranjuje se unos zaraženih sadnica i semena, a prilikom uvoza u Srbiju sve pošiljke ovog bilja za sadnju podležu posebnom pregledu i mora ih pratiti fitosanitarni sertifikat. Nalaže se sprovođenje posebnih pregleda kao i mere koje moraju da se preduzmu kako bi se sprečilo unošenje, širenje i suzbijanje tog štetnog organizma", navodi se u naredbi.
Izrael je prva zemlja u kojoj se virus smeđe naboranosti ploda paradajza pojavio, a postoji šest godina. Godine 2015. primećen je i u Jordanu da bi kasnije zahvatio još nekoliko zemalja poput Meksika, Italije, Turske, Kine, Velike Britanije.
Uočen je i u Kaliforniji, ali i na evropskom tlu. Pre dve godine registrovan je u Nemačkoj, a u toku prošle godine u Grčkoj, Holandiji i Španiji.
Kako se ne bi dalje razvijao u Evropi, pre nekoliko meseci EU počela je da radi na sprovođenju mera prevencije kako virus ne bi zahvatio i druge zemlje na evropskom kontinentu.
I u Americi se radi na suzbijanju, a na tome je počela da radi pre oko tri meseca Služba za zdravstvenu zaštitu životinja i biljaka Američkog ministarstva poljoprivrede.
Paradajz koji sadrži ovaj virus u sebi može da se prepozna po drugačijem izgledu. Uočava se deformitet i nepravilno sazrevanje, a može da ima i braon ili žutu boju po sebi.
Oni koji su pojeli zaraženi paradajz, ne moraju da brinu jer ljudski životi ne mogu biti ugroženi virusom. Međutim, tu se problem ne završava. Ukoliko se razvije, pomenuti patogen, može znatno da ugrozi poljoprivredu. Može smanjiti rod na godišnjem nivou i to u velikoj meri, odnosno, prinosi mogu da se smanje od 30 do 70 odsto. Zbog toga, Amerika je ozbiljno pristupila ovom problemu kako ne bi došlo do ugrožavanja povrtarstva.
Važno je napomenuti da se virus može suzbiti jedino spaljivanjem zaraženih plodova, a potrebno je i znati da se lako prenosi na drugi plod, samo kontaktom, prenosi Dnevnik.
Izvori
Tagovi
Virus na paradajzu Smeđa naboranosti ploda paradajza Pojačana kontrola Uvoz paradajza Fitosanitarni pregled Fitosanitarna inspekcija
Autorka
Više [+]
Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.