Pretraživanje tekstova
Ovaj projekat pomoćiće škotskim poljoprivrednicima da njihova osnovna proizvodnja povrća bude efikasnija, sa manje otpada i samim tim profitabilnija.
Znamo da se čips osim od krompira može praviti i od korenastog povrća kao što je cvekla, šargarepa, ali i od kelja, batata, bundeve i jabuke. U današnje vreme prekomernog konzumiranja industrijske hrane, ovakav čips predstavlja vrlo zdravu grickalicu.
Povrtari danas žele udovoljiti zahtevnom tržištu, u kom povrće zauzima sve važnije mesto. Sa jedne strane, tu je briga o zdravlju, a sa druge sve jači uticaj veganskog pokreta na način ishrane. Osim toga, zbog intenzivne proizvodnje, sve je više povrća koje ne nalazi kupce u svežem stanju pa poljoprivredni proizvođači generalno traže načine kako pomoću prerade proizvodima dati dodatu vrednost.
Tako su škotski inovatori došli na ideju da čips naprave od brokolija. Naime, u centralnoj Škotskoj udružilo se šest poljoprivrednika koji će proizvoditi čips od ovog zdravog povrća, koje nije baš popularno među decom, piše The Press and Journal.
Farmeri su odvojili čak dva miliona funti kako bi se njihov proizvod našao u centru pažnje u budućnosti. Na tržište su ga lansirali prošle godine, a više od 50.000 kesica već je na policama nekoliko odabranih prodavnica. Njihova kampanja na društvenim mrežama takođe je zanimljiva. Samo po fotografijama na Facebook stranici vidi se kako su uložili puno truda u promociju svog proizvoda.
Povrtni čips potpuno je veganski, bez glutena, sa manjim udelom zasićenih masti. Naravno, dolaze u različitim ukusima i imaju, što će za mnoge biti važno, samo 100 kalorija po pakovanju.
Ovaj projekat pomoćiće škotskim poljoprivrednicima da njihova osnovna proizvodnja povrća bude učinkovitija, sa manje otpada i time profitabilnija.
Pitate se, kako su dobili čips od brokula, koje zapravo sadrže najviše vode (89% na 100 grama)? Komercijalni direktor kompanije Grovers Garden, Alan Valas, kaže kako sveži brokoli, koji je podcenjen, prerađuju u hrskave pelete i mešaju sa drugim sirovinama kao što su pahuljice od krompira i krompirov skrob, repičino ulje i vlakna graška. Tako čips trenutno sadrži 29% brokolija, a cilj im je do juna doći do 40% brokola.
Proces prženja traje samo osam sekundi, a potrošači su pozitivno prihvatili ovaj proizvod. Čips od brokola dolazi u četiri ukusa - običan, čili, sa sirom i čips sa kiselom pavlakom i vlašcem.
Proizvođači već imaju ideju kako će iskoristiti i druge delove brokolija - stabljiku i list.
Pasta od bundeve - proizvod koji polako osvaja Srbiju i Evropu
Ovo bi trebao biti odličan primer svim poljoprivrednim proizvođačima koji svojim udruživanjem i inovacijama mogu biti konkurentni na tržištu, a samim tim ostvariti veći profit.
Tagovi
Čips od brokolija Prerada povrća Smanjivanje otpada Grovers Garden
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.