Pretraživanje tekstova
Saznajte kako da zaštitite rasad od bolesti poleganja, truleži korena i korenovog vrata, kao i plamenjače.
Krajem februara i početkom marta počinje uzgoj rasada kupusnjača (brokoli, karfiol, kupus, kelj, kelj pupčar, kineski kupus) u zaštićenom prostoru (kontejnerski uzgoj ili uzgoj na gredici), kako bi se rasad tokom aprila mogao presađivati na otvoreno za ranu proizvodnju. U zaštićenom prostoru počinje i uzgoj salate, endivije i radiča.
Da bi se rasad zaštitio od bolesti poleganja, truleži korena i korenovog vrata (Pythium spp., Phytophthora spp.) može se zalivati zemljište oko njih u fazi nakon nicanja ili nakon presađivanja sa 100 ml 0,2 % rastvora (200ml/10 l vode) po biljci preparatom Proplant (propamoharb). Sredstvo se na ovaj način i za ovu namenu može primeniti maksimalno dva puta u razmaku od sedam do 10 dana, a ukupna količina sredstva po jednom tretiranju ne sme da pređe dve litre po hektaru.
Sredstvo se na rasad može primeniti i folijarno (prskanjem) protiv plamenjače Phytophtora parasitica (cvetača) i Bremia lactucae (salata, endivija, radič), kao i kasnije u vegetaciji na otvorenom na svim kupusnjačama i glavočikama, pazeći na maksimalni dozvoljeni broj tretiranja.
Zaštita rasada od bolesti poleganja (Pythium spp.) može se sprovesti tretiranjem zemljišta (kontejneri ili gredice) prilikom setve ili nakon setve preparatom Previcur Energy (propamokarb). Dozvoljeno jedno tretiranje prilikom setve u količini 6 ml/m² ili u razdvojenoj primeni, prvi put prilikom sejanja u količini od 3 ml/m², a drugi put nakon otprilike dve nedelje u količini 3 ml/m², uz primenu 2-4 l vode po m².
Pre setve semena obaviti zaštitu od bakterija, virusa i gljiva dezinfekcijom kontejnera i pribora nekim od dezinfekcijskih sredstava (Menno Florades, Genol, Genox), koristiti tretirano seme, osigurati optimalne temperature za uzgoj pojedinih povrtnih kultura i provetravati plastenike.
Autor: dr.sc. Mirna Ceranić
Foto: Alex80 / Pixabay
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Marina Stefanović iz Zaječara, jedna je od retkih koja uzgaja aroniju u istočnoj Srbiji i pravi od nje matični sok, slatko i džem. Ne propušta nijedan sajam hrane, a o tome kako je počela da se bavi ovim poslom pročitajte uskoro na Agroklub... Više [+]
Marina Stefanović iz Zaječara, jedna je od retkih koja uzgaja aroniju u istočnoj Srbiji i pravi od nje matični sok, slatko i džem. Ne propušta nijedan sajam hrane, a o tome kako je počela da se bavi ovim poslom pročitajte uskoro na Agroklub-u!