Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Proizvodnja celera
  • 20.09.2015. 12:00

Zašto je zanemarena domaća proizvodnja celera?

Povrtari u Evropi i Severnoj Americi dosta pažnje poklanjaju proizvodnji celera gajeći korenaš, rebraš i lišćar, dok se kod nas ovo povrće gaji na malim površinama.

Foto: depositphotos.com
  • 1.592
  • 745
  • 0

Povrtari u Evropi i Severnoj Americi dosta pažnje poklanjaju proizvodnji celera gajeći korenaš, rebraš i lišćar, dok se kod nas celer gaji na malim površinama.

Prema statističkim podacima, u zemljama Evropske unije gaji se na oko 15.000 hektara. Nemci i holanđani gaje korenaš, dok italijani i britanci više cene rebraš. Iako je celer povrće izvanrednog ukusa i velike hranljive vrednosti, kod nas se sadi na malim površinama, i to najčešće korenaš, a kako navode stručnjaci, glavna proizvodnja celera odvija se u kućnim baštama i okućnicama u okolini gradova, jer je prodaja uglavnom vezana za velike pijace.

Proizvodnja na malim površinama

Po rečima prof.dr Žarka Ilina sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, u Srbiji nema značajnijih povrtara koji ovim povrćem seju veće površine. Uglavnom su to sitnije parcele sa majim brojem rasađenih biljaka. Stručnjaci kažu da najbolje uspeva u krajevima sa svežom klimom i ravnomernim rasporedom padavina, u protivnom, neophodno ga je uredno i obilno zalivati, jer ne podnosi sušu. Za sadnju su najbolja plodna i rastresita zemljišta. Seme se seje u tople leje tokom marta, rasađuje se početkom juna, a mere nege svode se na zalivanje, i to odmah posle rasađivanja te suzbijanje korova. Prinosi korena kreću se od 30 do 50 tona po hektaru.

Teškoće oko plasmana

Iako ima široku primenu u ishrani i lečenju nekih zdravstvenih tegoba, proizvodnja celera je zanemarena, svedena na minimum, najviše zbog problema plasmana, ali i specifične proizvodnje u kojoj dominira dosta ručnog rada, od rasađivanja, okopavanja pa do vađenja.

Da je teško proizvesti i prodati veće količine, potvrdio nam je Đorđe Bosančić, povrtar iz Karađorđeva kod Bačke Palanke. "Proizvodnjom celera u najplodnijem delu atara u Mladenovu, bavim se duže od dvadeset godina, potpuno sam ovladao tehnologijom proizvodnje, tako da svake godine imam dobre prinose ali i kvalitet. Od aromatičnog belog korena pre tri - četiri decenije živeli su moji roditelji ali i gotovo svaka porodica, koja je imala parcelu u plodnom delu južne bačke, isparcelisanu kanalskom mrežom reke Mostonge, što je išlo u prilog uspešnoj vegetaciji. Iz ovih njiva celer je išao u gotovo sve gradove bivše Jugoslavije (po pričama najstarijih žitelja, krajem osamnaestog veka, paprikom i celerom iz Mladenova - tadašnjeg Bukina snabdevan je i Bečki dvor). Proizvodnja je tada bila organizaovana za poznatog kupca iz Slovenije i Hrvatske. Otkup i isplata bili su sigurni, tako da je proizvodnja celera bio isplativ i dobar posao", objasnio je Bosančić i dodao da su se vremena, a sa njima i tržište, koje se znatno suzilo, promenila. Ovaj je proizvođač do nedavno rasađivao oko 25.000 strukova celera, prodaja je uglavnom išla po velikim kvantaškim pijacama, a povrće iz njegovog kraja imalo je dobru prođu.

Razgovara se o mogućnostima udruživanja

"Danas je puno uvoznog povrća, gotovo iz svih krajeva sveta i teže je prodati domaći proizvod. Ipak, ne odustajemo. Osim mene, ima još nekoliko proizvođača koji već godinama sade celer. Ja sam ove godine rasadio oko 5.000 strukova, u sopstvenom rasadniku proizveo sam rasad od domaćeg autohtonog semena, koje se u našem selu koristi duže od pedeset godina. Proizvodnja se modernizuje, obavezno radimo analizu zemljišta, a obzirom da ovih godina ovde slabo funkcioniše kanalska mreža, a i klimatski uslovi se menjaju, ovdašnji proizvođači razmišljaju o kupovini sistema kap po kap, jer će proizvodnja na taj način biti sigurnija", kaže Bosančić i napominje da sa ostalim povrtarima, koji će i narednih godina saditi celer, razgovara o mogućnosti udruživanja, jer ovih godina svako radi i prodaje kako zna i ume, najčešće na zelenim pijacama u okolini ili najbližoj kvantaškoj pijaci u Novom Sadu. Jedna od mogućnosti su i veliki prerađivači sa kojima do sada nisu imali saradnju, ali bi kao udruženi mogli naći zajednički interes.

Potrebne hladnjače za prodaju tokom cele godine

"Smanjio sam obim proizvodnje, kako bih bio siguran da ću celer odmah prodati ovde na pijaci u Bačkoj Palanci, ali to ne znači da na proleće neću saditi više. U odnosu na uvozni, celer ovdašnjih proizvođača ima neuporediv kvalitet koji se ogleda u prepoznatljivom mirisu i aromi. Čini mi se da je ovo zemljište izuzetno povoljno za proizvodnju povrća, a pogotovo paprike i celera. Sredom i subotom, kada ovdašnji proizvođači dolaze sa celerom, cela pijaca miriše i to dosta kupaca zna da ceni. Zato je sigurno da ćemo ove količine prodati u lokalu, ali za veće nismo sigurni. Prodajemo ga na komad u zavisnosti od veličine glavice", kaže Bosančić i dodaje da bi država mogla da pomogne i prepozna volju i želju ovih proizvođača da se bave onim što najbolje znaju - proizvodnjom celera te da ih podstiče.

"Mnogo bi nam značilo da na jednom mestu, kao nekad, imamo sigurne kupce, ili da imamo finansijske mogućnosti, obzirom da smo mali proizvođači, da podignemo hladnjače, kako bi povrće prodavali tokom cele godine i svi bi bili na dobitku. Savakako bi doprinelo da se mnogo više mladih ljudi, na većim površinama, bavi proizvodnjom ovog povrća, koje bez potrebe uvozimo", kaže Bosančić.

Agrarni ekonomista, Milan Prostran svojevremeno je upozoravao da dobar deo zemalja iz kojih nam stiže voće i povrće odobrava velike podsticaje svojim proizvođačima, što im daje vetar u leđa.

"Ako je jedna generacija proizvođača celera pre trideset godina bila zadovoljna zaradom i na manjim površinama, zašto ne bismo i mi. Znamo da proizvedemo rasad, da odnegujemo glavice od kojih miriše cela pijaca. Iako su smanjene površine, ovdašnji proizvođači ne odustaju od ovog posla, pratimo konkurse i kredite pa kad se ukaže prilika, stvorićemo centar za proizvodnju celera", za kraj je istakao Bosančić.

Foto: depositphotos.com; photography33


Tagovi

Proizvodnja celera Đorđe Bosančić Karađorđevo Mladenovo Žarko Ilin Milan Prostran Male površine Plasman Tehnologija proizvodnje Udruživanje Autohtono seme Rasad Hladnjače


Autorka

Rada Milišić

Više [+]

Novinarka iz Bačke Palanke, član Društva novinara Vojvodine. Godinama prati dešavanja u agraru i stvaralaštvo, život i rad seoskih žena.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.